Rast plaća u Hrvatskoj ove godine bit će iznad stope inflacije.
Takvo je barem očekivanje Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) gdje smatraju da će pritisci na rast plaća dominirati u uslužnom sektoru, gdje je akutan manjak radne snage zbog nepovoljnih demografskih trendova.
"U 2023. godini očekujemo i dalje snažan rast plaća, iznad stope inflacije", naveli su u HUP-u u odgovoru na upit Bloomberg Adrije. No, ovoga puta, barem prema Hrvatskoj narodnoj banci (HNB), čini se da rast možda neće biti samo nominalan, već i realan.
Čitaj više
Već je počela sezona lova na radnike u turizmu i ugostiteljstvu
OVI indeks za siječanj 2023. pokazuje kako je potražnja za radom bila 10,1 posto veća nego za isti mjesec lani.
07.02.2023
Hrvati i građani BiH žele biti developeri, a Srbi i Slovenci pisci
Globalni popis zanimanja iz snova predvode zanimanja pilot, pisac, plesačica, youtuber i poduzetnik.
08.02.2023
IT i automobilski sektor imaju najzadovoljnije zaposlenike u Hrvatskoj
Solidna trojka, toliko su zaposlenici u Hrvatskoj zadovoljni svojim radnim mjestom.
07.02.2023
Impresivne su povlastice kojima hrvatski tech sektor obasipa radnike
Raste pritisak na hrvatske poslodavce u IT-u da zadrže zaposlenike, neki već znaju kako.
08.02.2023
Kako navode, članice HUP-a su tijekom prošle godine svojim zaposlenicima podignule plaće između 10 i 15 posto.
Znamo da je prosječna inflacija u 2022. godini iznosila 10,7 posto.
"Članice HUP-a su podignule plaće svojim zaposlenicima u prosjeku iznad inflacije. No, velika je razlika kada to čini privatni sektor na temelju svoje produktivnosti i rezultata te kada isto bez posebnih kriterija radi glomazni državni aparat koji zahvaća oko 50 posto bruto domaćeg proizvoda. Time nepotrebno šalje cjenovne signale ostatku ekonomije", smatraju u HUP-u.
Očito ih zabrinjava, kako kažu, što se na rashodnoj strani proračuna za 2023. godinu ističe dvoznamenkasto povećanje naknada zaposlenima od 10,6 posto što je znatno iznad očekivane prosječne inflacije u ovoj godini.
Prema prognozi HNB-a, ove se godine očekuje prosječna inflacija od 7,5 posto.
"Bez podizanja efikasnosti u javnom sektoru do implementacije reformi državne administracije, pretjerana indeksacija plaća u konačnici je dolijevanje ulja na vatru tinjajuće inflacije", napominju iz HUP-a.
Kao argument HUP navodi da nam gospodarstvo prema produktivnosti rada te radnim satima funkcionira na razini 76 posto prosjeka Europske unije (EU) , što je čak blago ispod onoga kako je bilo u vrijeme ulaska Hrvatske u EU 2013. godine kada je brojka iznosila 76,5 posto.
"Znatno brži rast plaća od 34 posto od početka 2016. godine naovamo u uvjetima stagnantne produktivnosti narušava konkurentsku poziciju poduzeća. Mnoge zemlje istočne Europe, kao što su Rumunjska, Bugarska ili baltičke zemlje, značajno su u spomenutom razdoblju napredovale u produktivnosti", ističu u HUP-u.
Inače, zabrinutost zbog utjecaja rasta plaća u ovoj godini na inflaciju iskazala je i Europska središnja banka, pa je tako njezina predsjednica Christine Lagarde rekla kako se ne bi smjelo dopustiti sada da rast plaća ima učinak poticanja inflacije.
Kretanje nominalnih i realnih bruto i neto plaća u prva tri tromjesečja prošle godine/Izvor: DZS
Prema zadnjim službenim podacima Državnog zavoda za statistiku, objavljenim u siječnju, u studenome je prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u Hrvatskoj u odnosu na isti mjesec godinu ranije nominalno bila viša za 7,9 posto, a realno niža za 4,9 posto.
Za razdoblje od siječnja do studenoga prošle godine prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 7.632 kune, a to je u odnosu na prvih 11 mjeseci 2021. godine bilo nominalno više za 7.3 posto te realno niže za tri posto.
Podaci za prosinac i cijelu 2022. bit će objavljeni 20. veljače.
Podaci o plaćama za studeni 2022. i prvih 11 mjeseci prošle godine/Izvor: DZS
HNB smatra da bi povoljna kretanja na tržištu rada i nedostatak kvalificirane snage u pojedinim djelatnostima mogli potaknuti izrazitiji rast plaća od trenutno očekivanog te utjecati na jačanje domaćih troškovnih pritisaka na inflaciju.
"Prema sadašnjim očekivanjima, rast nominalnih plaća u 2023. mogao bi usporiti u odnosu na 2022. godinu, i to ponajprije pod utjecajem kretanja plaća u privatnom sektoru, dok bi realne plaće, nakon smanjenja u 2022., uz predviđeno usporavanje inflacije ove godine porasle", rekli su u HNB-u na upit Bloomberg Adrije.
Pritom napominju da su rizici za ostvarivanje očekivanog scenarija postupnog smanjivanja inflacije i dalje znatni, ponajprije zbog neizvjesnosti oko razvoja stanja na tržištu energije, no isto tako je moguće da niže cijene energenata i sirovina te izraženije usporavanje gospodarskog rasta od očekivanog pridonesu intenzivnijem slabljenju inflacijskih pritisaka.
.webp){kind=icon}
