Hrvatsko gospodarstvo će u 2023. godini porasti 0,8 posto, prognozirala je Svjetska banka (SB), ponovo prepolovivši prognozu rasta u prvoj godini članstva u eurozoni koja posustaje pod pritiskom problema u opskrbi energijom i skupljeg zaduživanja.
U listopadu je banka gotovo prepolovila procjenu rasta aktivnosti hrvatskom gospodarstvu u 2023., na 1,8 posto, istaknuvši visoku inflaciju koja je pritisnula realne plaće i vanjsku potražnju u ključnim trgovinskim partnerima, poput Njemačke.
Sada očekuje rast aktivnosti u ovoj godini za 0,8 posto, pokazuju najnovije prognoze za svjetsko gospodarstvo.
Iduća godina trebala bi donijeti snažno ubrzanje aktivnosti u hrvatskom gospodarstvu, uz prognoziranu stopu rasta od 3,1 posto, za pola postotnog boda višu no što je SB očekivao u listopadu, piše Hina. Procjena rasta u 2022. blago je podignuta, sa 6,4 na 6,6 posto.
Zakočena eurozona
Hrvatska je ove godine ušla u eurozonu i njezin BDP uključen je u BDP zone primjene zajedničke europske valute koji bi se u ovoj godini trebao zadržati na prošlogodišnjoj razini, procjenjuju u SB-u. U lipnju su za eurozonu prognozirali 1,9-postotni rast aktivnosti.
Gospodarstvo eurozone će u ovoj godini zakočiti kontinuirani poremećaji u opskrbi energijom i snažnije zaoštravanje monetarne politike no što se očekivalo, procjenjuju, dodavši da će se gospodarstvo u drugoj polovini godine stabilizirati, nakon pada u prvih šest mjeseci.
U 2024. aktivnost na području primjene zajedničke europske valute trebala bi blago porasti, po stopi od 1,6 posto, prognoziraju, snizivši dosadašnju procjenu za 0,3 postotna boda.
Inflacija bi trebala usporiti u uvjetima popuštanja napetosti na tržištima rada i pada cijena energije.
Stagnira i SAD
I američko gospodarstvo trebalo bi gotovo stagnirati u ovoj godini, uz prognoziranu stopu rasta od samo 0,5 posto. U lipnju prošle godine banka je prognozirala 2,4-postotni rast.
U idućoj godini najveće svjetsko gospodarstvo trebalo bi porasti istim tempom kao i eurozona, procjenjuju, snizivši dosadašnju procjenu za 0,4 postotna boda.
Osjetno je snižena i ovogodišnja prognoza za kinesko gospodarstvo, gotovo za jedan postotni bod, na 4,3 posto. U idućoj bi godini azijski div trebao tek blago ubrzati, uz procijenjenu stopu rasta od pet posto, više-manje u skladu s lipanjskim procjenama.
Naglašena slabost
U takvim bi uvjetima svjetsko gospodarstvo u ovoj godini trebalo porasti samo 1,7 posto, najslabije u gotovo tri desetljeća, procjenjuje Svjetska banka, gotovo prepolovivši dosadašnju procjenu.
Prognoza je snižena zbog sinkronog zaoštravanja monetarne politike kako bi se obuzdala jako visoka inflacija, pogoršanja financijske situacije i kontinuiranih poremećaja koje izaziva ruska invazija na Ukrajinu, ističu u SB-u.
SAD, eurozona i Kina prolaze kroz razdoblje naglašene slabosti, a posljedice se prelijevaju na gospodarstva u nastajanju i na ona u razvoju i pojačavaju nepovoljne trendove koji koče njihov rast, napominju.
U 2024. rast aktivnosti u svjetskom gospodarstvu trebao bi blago ubrzati, na 2,7 posto, procjenjuju.
Prelijevanje problema
Gospodarstvo u regiji Europe i Središnje Azije (ECA), u koju Svjetska banka još uvijek svrstava i Hrvatsku, naglo je posustalo u 2022., a aktivnost bi trebala stagnirati i u novoj godini, odražavajući u prvom redu pad aktivnosti u Rusiji i duboku recesiju u Ukrajini u 2022.
U skupini članica EU-a u toj regiji najslabije bi u ovoj godini trebala porasti aktivnost u Mađarskoj i Poljskoj, za 0,5, odnosno 0,7 posto. Slijedi Bugarska s prognoziranim rastom aktivnosti za 1,7 posto te Rumunjska gdje bi po procjenama SB-a trebala porasti za 2,6 posto.
Rusko gospodarstvo bi se u ovoj godini trebalo smanjiti za 3,3 posto, prognozira Svjetska banka, ublaživši dosadašnju procjenu pada za 0,4 postotna boda. U 2022. se aktivnost po novim izračunima smanjila 3,7 posto, za 1,2 postotna boda blaže no što su do sada procjenjivali.
Ukrajinsko gospodarstvo bi u ovoj godini trebalo porasti 3,3 posto, potvrdila je banka procjenu iz listopada. U 2022. aktivnosti se zbog rata smanjila za 35 posto, također u skladu s dosadašnjim procjenama.
Kada se isključe Rusija i Ukrajina, BDP bi u tranzicijskim gospodarstvima u regiji trebao porasti 2,1 posto u 2023., izračunali su u Svjetskoj banci.
Poremećaji u opskrbi Europe energijom, povezani s ruskom invazijom na Ukrajinu i sinkrono zaoštravanje monetarne politike prigušili su gospodarsku aktivnost, utječući na gospodarstva u ECA-i izravno i neizravno, kroz prelijevanje problema iz eurozone, ističu u SB-u.
.webp){kind=icon}
