HNB: Banke u devet mjeseci ostvarile 25 posto veću dobit

Banke u Hrvatskoj u prvih su devet mjeseci ove godine poslovale s ukupnom dobiti od pet milijardi kuna, što je oko milijardu kuna ili 25 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju u utorak objavljeni podaci Hrvatske narodne banke (HNB). Prema podacima iz tablice HNB-a o poslovanju kreditnih institucija, izrađenoj na temelju njihovih prikupljenih podataka, u Hrvatskoj je poslovala 21 banka, od čega ih je 19 ostvarilo dobiti, dok su dvije u prva tri tromjesečja iskazale gubitak.

"Poslovanje kreditnih institucija u prva tri tromjesečja 2022. rezultiralo je s dobiti u iznosu od pet milijardi kuna. Prinos na imovinu ROA bio je 1,3 posto, što je blagi rast u odnosu na kraj 2021. godine kad je ROA (povrat na prosječnu aktivu, return on assets, op.) iznosila 1,2 posto, a prinos na kapital ROA-e povećao se s 8,8 posto na 10,2 posto."  navode iz HNB-a u komentaru kretanja u bankovnom sustavu u prvih devet mjeseci ove godine.

Po tim je podacima, najveću dobit u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila je Zagrebačka banka, od 1,55 milijardi kuna, a više od milijardu kuna dobiti iskazale su još dvije banke – Erste&Steiermärkische Bank, od 1,07 milijardi kuna, te Privredna banka Zagreb (PBZ), od 1,04 milijarde kuna.

Po visini dobiti u prvih devet mjeseci slijede OTP banka (662,7 milijuna kuna) te Raiffeisenbank Austria (275,5 milijuna kuna), a na šestom je mjestu najveća banka u većinskom državnom vlasništvu – Hrvatska poštanska banka (HPB) s dobiti od 126,4 milijuna kuna. 

S gubitkom su, pak, poslovale J&T banka, čiji je gubitak u devet mjeseci iznosio 10,1 milijun kuna, te Nova hrvatska banka s gubitkom u iznosu od 52,2 milijuna kuna. Podsjećamo, nakon što je nad Sberbankom pokrenut postupak sanacije koju je preuzeo HPB, ta banka od sredine travnja posluje pod imenom Nova hrvatska banka i dio je grupacije HPB-a.

Iz HNB-a u komentaru o poslovanju kreditnih institucija ističu kako se u prva tri tromjesečja ove godine ukupna imovina banaka povećala za 50,6 milijardi kuna, odnosno 10,1 posto, te iznosila 551,4 milijarde kuna.

"Povećanje ukupnih kredita i predujmova za devet posto i smanjenje neprihodujućih kredita (NPL) za 17,1 posto rezultirali su daljnjim smanjenjem udjela NPL-ova u ukupnim kreditima, s 4,3 posto na kraju 2021. godine na 3,3 posto na kraju rujna 2022. godine. NPL-ovi su se smanjili i u portfelju kredita nefinancijskim društvima gdje je zabilježen pad udjela NPL-ova s 9,9 posto na 6,5 posto, i u portfelju kredita kućanstvima, gdje je pak pad udjela NPL-ova sa 6,6 posto na 5,5 posto", navode iz HNB-a.

Ističu i kako su ključni pokazatelji kapitaliziranosti bankovnog sustava u prva tri tromjesečja 2022. na visokim razinama. Stopa ukupnoga kapitala bankovnog sustava smanjila se u odnosu na kraj 2021. godine, s 25,9 posto na 24 posto. Sve kreditne institucije imale su stopu ukupnoga kapitala veću od propisanog minimuma od osam posto.

Na visokoj razini i nadalje je likvidnost sustava kreditnih institucija mjerena koeficijentom likvidnosne pokrivenosti (LCR). Na kraju rujna 2022. godine, sve su kreditne institucije zadovoljavale propisane minimalne likvidnosne zahtjeve, a prosječni LCR iznosio je 198,8 posto, podaci su HNB-a. 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar