Analiza BBA: Moguća još dva rezanja kamatnih stopa ECB-a do kraja godine

Glavni razlog današnje odluke Europske središnje banke (ECB) da snizi kamatne stope za 25 baznih bodova je to što vidi spuštanje rasta inflacije prema dva posto do kraja ove godine, ocjenjuje analitičar Bloomberg Adrije Mihael Blažeković.

ECB je spustio depozitnu kamatnu stopu na 3,75 posto i blago podigao inflacijska očekivanja za ovu i iduću godinu. Moguću dinamiku budućih poteza nije iznosio.

"Iako su inflacijska očekivanja blago povišena za ovu i narednu godinu ne očekujemo da će doći do zaokreta u monetarnoj politici", smatra Blažeković.

Pritom dodaje da narativ ECB-a ostaje kako će i daljnje odluke biti temeljene na aktualnim ekonomskim pokazateljima, pogotovo zbog plaća koje i dalje po solidnim stopama rastu diljem eurozone uslijed vrlo napetog tržišta rada.

"Nezaposlenost je na povijesno niskim razinama sa stopom od 6,5 posto dok zaposlenost na godišnjoj razini raste solidnih jedan posto. Globalni pritisci cijena energije popuštaju uz polako smirivanje geopolitičke situacije, što ide u prilog nastavku stabilizacije stopa rasta inflacije. Što se tiče viška likvidnosti u eurozoni, on se postupno po planu smanjuje uslijed puštanja na dospijeće različitih programa kvantitativnih popuštanja te je trenutno za 23 posto niži na godišnjoj razini", ističe Blažeković.

Dodaje da, unatoč izostanku najava daljnjih poteza, očekuje da će ECB još barem dva puta do kraja godine rezati kamatne stope, i to najvjerojatnije najesen.

"ECB je jasno dao signal da smo došli do vrhunca referentnih kamatnih stopa i da inflacija popušta. Ne vjerujemo da ćemo se tako brzo vratiti na razine kamatnih stopa od nula posto ili čak negativnih kamatnih stopa, što smo imali prije par godina. Kompanije su prihvatile ove razine kamatnih stopa bez većeg povećanja bankrota i prilagodile svoje poslovanje. Dobar dio kompanija uspio je prebaciti više troškove financiranja i ostalih troškova na krajnjeg kupca, što je u konačnici rezultiralo višim maržama nego ranijih godina", ocjenjuje Blažeković.

ECB sada ispred Feda i Bank of England u spuštanju kamatne stope

Navodi i da su tržišta kapitala očekivala današnju odluku te da tim potezom ECB-a europske dionice postaju atraktivnije od američkih.

"Kretanje plaća bit će ECB-u najviše u fokusu, a snažan trend u plaćama ostaje kao pritisak što bi moglo smanjiti broj rezanja kamatnih stopa do kraja godine. Kamatne stope na kredite u Europskoj uniji trenutačno su dosegnule vrhunac te će nastavkom rezanja kamatnih stopa doći do spuštanja pritiska na troškove financiranja kompanija, ali i stanovništva. Očekujemo da će šestomjesečni Euribor ići prema tri posto do kraja 2024. godine", poručuje Blažeković.

No smatra da će se smanjenje kamatnih stopa brže preliti u državama zapadne Europe nego u Adria regiji. 

"Kamatni prijenos kad su kamatne stope rasle bio je puno brži u zapadnim ekonomijama nego ovdje kod nas. Isto tako bit će u suprotnom smjeru. Vrlo visoka likvidnost u Adria regiji, ali i zakonska ograničenja o brzom prelijevanju nižih odnosno viših kamatnih stopa ne dozvoljavaju brže promjene kamatnih stopa na kredite poduzećima i stanovništvu", ustvrdio je Blažeković.

 

Kako će niže kamatne stope utjecati na kredite pogledajte u videu.

 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar