Šesti paket sankcija Europske unije (EU) prema Rusiji dosad je najteži za provedbu jer se radi o nafti i činjenici da nisu sve zemlje članice jednako ovisne o uvozu tog energenta iz Rusije, ocijenila je profesorica Đana Luša s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.
"EU uvozi 25 posto ruske nafte i 40 posto ruskog plina. Moglo se očekivati da će zemlje koje su najovisnije teško pristati na takav paket sankcija. Naime, treba ponuditi alternativu. Neke zemlje mogu takvu situaciju podnijeti lako, a neke ne", rekla je Luša za HRT.
Europska komisija predložila je protekli tjedan postupni prekid uvoza ruske nafte u razdoblju od šest mjeseci, no neke zemlje, poput Mađarske ili Slovačke, protive se takvom okviru ističući da to njihova gospodarstva ne mogu podnijeti.
"U slučaju plina bilo bi još i teže. Patila bi i industrija i prosječni građani, to bi dodatno utjecalo na inflaciju i pad standarda građana. Teško će biti svim članicama EU uvjeriti svoje stanovništvo u opravdanost takvih sankcija", dodala je Luša.
Po njezinim riječima, već za ovaj šesti paket koji se odnosi na naftu trebat će dulje vrijeme za provedbju i odricanje stanovništva u državama članicama.
Robert Barić, također profesor na Fakultetu političkih znanosti, smatra da se sada vidi koliko je bilo pogrešna politika energetskog oslanjanja na Rusiju koju je posebice provodila Njemačka još od vremena kancelara Gerhard Schroedera i kasnije Angele Merkel.
.webp){kind=icon}
