Boštjančič za Bloomberg: Teško se oprostiti od helikopterskog novca

Slovenski ministar financija Klemen Boštjančič je za Bloomberg TV izjavio da je izdavanje državnih obveznica odgođeno za iduću godinu. "Razlog zašto to nismo učinili ove godine, kao što smo predviđali prije godinu dana, prvenstveno je vrlo dobra likvidnost i trenutna pozicija", objasnio je. Između ostalog, otkrio je dokle su stigli pregovori europskih zemalja oko novih fiskalnih pravila, kao i koliko Slovenija financijski pomaže Ukrajini.

Možete li objasniti planove Vlade oko dodatnog oporezivanja gospodarstva i banaka?

Razlog su poplave u kojima se šteta s neizravnim troškovima procjenjuje na oko 10 milijardi eura. Govorim o pet do 15 posto slovenskog BDP-a. Odmah smo promijenili prioritete – financiranje troškova poplava postalo je prioritet. Stoga je također bilo potrebno tražiti izvore prihoda koji će pomoći u financiranju tih troškova. Nakon dosta duge rasprave s raznim institucijama, odlučili smo se za dva poreza, a to su oporezivanje bilančne sume banaka (0,2 posto oporezivanja) i  povećanje poreza na dobit pravnih osoba (s 19 na 22 posto).

Novi porezi obično izazivaju mnogo kritika. Jeste li zabrinuti da će to posredno naštetiti gospodarstvu? Hoće li biti manje ulaganja jer tvrtke smatraju da moraju stezati remen?

Uvijek se kritiziraju novi porezi, ali ne, odgovor je ne. Potrudili smo se i napravili dosta analiza o tome koji će dodatni porez najmanje utjecati na gospodarstvo. Samo od oporezivanja bilančne sume banaka u idućih pet godina pretpostavljamo da će nam se u državnu blagajnu sliti nešto manje od pola milijarde eura. S druge strane, samo će dobit banaka u Sloveniji ove godine biti veća od milijarde eura, čemu najviše pridonose veći prihodi od kamata.

Klemen Boštjančič i voditeljica Bloomberga Francine Lacqua

EU priprema novi program pomoći Ukrajini. Kakav je slovenski stav o tome?

Slovenija je od početka rata jasno i glasno podupire Ukrajinu. Također smo u vrhu zemalja po resursima, odnosno novčanoj i drugoj pomoći Ukrajini, mjereno BDP-om po glavi stanovnika. U budućnosti također namjeravamo podržati Ukrajinu u pogledu novih financijskih instrumenata koje sada uvodi Europska komisija. To je instrument koji će odgovoriti na promjenjive potrebe kratkoročnog oporavka i srednjoročne potrebe modernizacije Ukrajine. S druge strane, što je vrlo važno, vjerujemo da će taj instrument donijeti dodatnu transparentnost i predvidljivost u pogledu potrebnih sredstava.

Jeste li zabrinuti zbog fiskalne discipline i rastućeg duga u nekim od najvećih zemalja u EU-u?

Poprilično. Nakon četiri godine bez fiskalnih pravila, kada ih je privremeno likvidirala pandemija, a potom i energetska kriza, podijelilo se mnogo takozvanog helikopterskog novca. Vlade, ministarstva i ljudi su se navikli i zato se sada vrlo teško vratiti u stanje u kojem smo bili prije 2020. godine. No jasno je da je s tom slobodom gotovo, vraćaju se fiskalna pravila. Slovenija čak ima fiskalna pravila zapisana u Ustavu. Ali naravno, ta stara fiskalna pravila ne odgovaraju trenutnoj situaciji.

Na stolu je nekoliko prijedloga izmjena starih fiskalnih pravila. Što mislite, koji prijedlog ima najbolje šanse da bude usvojen?

Trenutno je riječ o posebnoj zaštiti, i to u pogledu deficita. Države članice morat će smanjiti deficit znatno ispod praga od tri posto BDP-a. Druga zaštita je smanjenje duga, što je napisano na nešto noviji način. Treća stvar, koja je vrlo bitna, odnosi se na analize održivosti duga. Vjerojatno će nova radna skupina dalje analizirati taj proces koji je, jednostavno rečeno, složen sustav koji daje vrlo različite rezultate za pojedine zemlje. Četvrto, obrambena potrošnja vjerojatno će imati poseban status s obzirom na moguće pokretanje postupaka prekomjernog deficita.

Mislite li da postoji dovoljno suglasnosti među zemljama o tim prijedlozima za postizanje konsenzusa?

Jako me žalosti što je zadnjih godina i mjeseci izgubljeno puno dragocjenog vremena. U tom pogledu bio sam vrlo glasan na sastancima Vijeća za gospodarska i financijska pitanja (ECOFIN) prošlog kolovoza. S druge strane, španjolsko predsjedništvo, posebice ministrica Nadia Calviño, doista pokušava pronaći konsenzus. Naravno, postoje velike razlike u stajalištima zemalja, ali s druge strane, ministri financija slažu se da se mora pronaći kompromis za održive financije u Europi. Iako se još uvijek čini teškim, ne sumnjam da će se u sljedećih nekoliko tjedana ili mjeseci postići kompromis.

Razgovarali smo o poplavama koje dovode do toga da proračun nije u skladu s fiskalnim pravilima. Dobili ste pravo na iznimku. Jeste li sigurni da neki planovi obnove neće koštati više od očekivanog?

Kao što rekoh, vladini prioriteti promijenili su se zbog poplava. Cilj nam je pokušati što prije obnoviti sva područja. Ne želimo doći u situaciju da sanacija nakon elementarne nepogode traje 30 godina, što se događalo u mnogim slučajevima u prošlosti. S druge strane, razgovori s Europskom komisijom o takozvanom učinku tih poplava zasad su bili uspješni. Upravo ovaj tjedan, prije nekoliko dana, Komisija je predstavila svoje mišljenje o nacrtima proračunskih planova država članica, a Slovenija je među sedam zemalja eurozone za koje se Komisija slaže da je naš proračun za 2024. u skladu s preporukama.

I ove ste jeseni planirali izdati državne obveznice u Kini i Japanu. Jeste li odgodili ili otkazali izlazak?

Mislim da je naša riznica najbolja u Srednjoj i Istočnoj Europi, vrlo su profesionalni. Pitanje izdavanja obveznica u Japanu također je još uvijek vrlo živo. Vjerojatno ćemo ga objaviti sljedeće godine. Razlog zašto to nismo učinili ove godine, kao što smo predviđali prije godinu dana, prvenstveno je vrlo dobra likvidnost i trenutna pozicija.

Drugo, nastojimo deficit na kraju godine spustiti ispod 70 posto BDP-a. Zato smo izlazak odgodili za iduću godinu. Još smo neodlučni oko Kine, ali istražujemo i to tržište. Želimo istražiti sve opcije i biti spremni za moguću novu financijsku krizu. To je i razlog zašto je važno rasporediti rizike.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar