Slovenija i Hrvatska predvodnice svibanjskog rasta industrijske proizvodnje u EU-u

Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u svibnju u eurozoni bila je za 0,2 posto veća u odnosu na travanj, dok je u cijeloj Europskoj uniji (EU) mjesečni rast bio 0,3 posto, a najveći rast dogodio se u Sloveniji i Hrvatskoj, objavio je u četvrtak Eurostat.

Na godišnjoj razini industrijska je proizvodnja pala 2,2 posto u eurozoni i 1,8 posto u čitavom EU-u.

Na mjesečnoj razini u eurozoni je u svibnju proizvodnja kapitalnih dobara rasla za jedan posto, intermedijarnih i trajnih potrošačkih dobara za pola posto te netrajne potrošačke robe za 0,3 posto, dok je proizvodnja energije pala za 1,1 posto.

Na razini EU-a proizvodnja kapitalnih dobara mjesečno je rasla također jedan posto, netrajnih potrošačkih dobara 0,7 posto te intermedijarnih i trajnih potrošačkih dobara 0,4 posto. Proizvodnja energije pala je za 1,8 posto.

Kretanje industrijske proizvodnje u EU-u i u eurozoni

Među zemljama članicama mjesečno je industrijska proizvodnja najviše rasla u Sloveniji, i to za 7,9 posto, te Hrvatskoj, za 4,3 posto. Najveći pad dogodio se u Irskoj, za 4,9 posto, te u Litvi, za 2,8 posto.

Gledano godišnje, u eurozoni je proizvodnja energije pala za 6,2 posto, intermedijarnih dobara za 5,4 posto, trajnih potrošačkih dobara za pet posto te netrajnih dobara za 2,8 posto, a proizvodnja kapitalnih dobara rasla je 2,5 posto.

U cijelom EU-u je proizvodnja energije pala 7,5 posto, trajnih dobara 6,4 posto, intermedijarnih dobara za 6,1 posto te netrajnih dobara za 0,3 posto. Proizvodnja kapitalnih dobara rasla je 3,5 posto.

Industrijska proizvodnja u zemljama članicama EU-a u svibnju

Među zemljama članicama najveći godišnji pad dogodio se također u Irskoj, od 16,2 posto, te Estoniji, od 12,8 posto. Najveći rast zabilježen je na Malti, od 12,2 posto, i u Danskoj, od 7,8 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja godišnje rasla 1,1 posto.