.webp){kind=icon}
Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u svibnju u eurozoni bila je za 0,2 posto veća u odnosu na travanj, dok je u cijeloj Europskoj uniji (EU) mjesečni rast bio 0,3 posto, a najveći rast dogodio se u Sloveniji i Hrvatskoj, objavio je u četvrtak Eurostat.
Na godišnjoj razini industrijska je proizvodnja pala 2,2 posto u eurozoni i 1,8 posto u čitavom EU-u.
Na mjesečnoj razini u eurozoni je u svibnju proizvodnja kapitalnih dobara rasla za jedan posto, intermedijarnih i trajnih potrošačkih dobara za pola posto te netrajne potrošačke robe za 0,3 posto, dok je proizvodnja energije pala za 1,1 posto.
Čitaj više
Irska industrijski šampion Europe, Slovenija travanjski gubitnik
Do blagog oporavka proizvodnje u travnju došlo je nakon strmoglavog pada u prethodnom mjesecu.
14.06.2023
Industrijska proizvodnja snažno pala, 3,5 posto na godišnjoj razini
Najviše je pala u prerađivačkoj industriji, za 5,2 posto, te rudarstvu za 4,3 posto.
29.05.2023
Industrijska proizvodnja u Europskoj uniji u ožujku oštro pala
Nakon blagog rasta u veljači, proizvodnja u eurozoni tijekom ožujka pala je 4,1 posto, u EU 3,6 posto.
15.05.2023
Tvorničke narudžbe u Njemačkoj rastu treći mjesec za redom
Povećanje tvorničkih narudžbi obećavajući je znak za proizvodni sektor u najvećem europskom gospodarstvu.
05.04.2023
Na razini EU-a proizvodnja kapitalnih dobara mjesečno je rasla također jedan posto, netrajnih potrošačkih dobara 0,7 posto te intermedijarnih i trajnih potrošačkih dobara 0,4 posto. Proizvodnja energije pala je za 1,8 posto.
Kretanje industrijske proizvodnje u EU-u i u eurozoni
Među zemljama članicama mjesečno je industrijska proizvodnja najviše rasla u Sloveniji, i to za 7,9 posto, te Hrvatskoj, za 4,3 posto. Najveći pad dogodio se u Irskoj, za 4,9 posto, te u Litvi, za 2,8 posto.
Gledano godišnje, u eurozoni je proizvodnja energije pala za 6,2 posto, intermedijarnih dobara za 5,4 posto, trajnih potrošačkih dobara za pet posto te netrajnih dobara za 2,8 posto, a proizvodnja kapitalnih dobara rasla je 2,5 posto.
U cijelom EU-u je proizvodnja energije pala 7,5 posto, trajnih dobara 6,4 posto, intermedijarnih dobara za 6,1 posto te netrajnih dobara za 0,3 posto. Proizvodnja kapitalnih dobara rasla je 3,5 posto.
Industrijska proizvodnja u zemljama članicama EU-a u svibnju
Među zemljama članicama najveći godišnji pad dogodio se također u Irskoj, od 16,2 posto, te Estoniji, od 12,8 posto. Najveći rast zabilježen je na Malti, od 12,2 posto, i u Danskoj, od 7,8 posto.
U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja godišnje rasla 1,1 posto.
