Bruto društveni proizvod (BDP) Europske unije (EU) će se do 2027. godine povećati za 0,5 posto zahvaljujući novcima iz fondova kohezijske politike, a jedna od glavnih dobitnica bit će Hrvatska kojoj će BDP do 2029. godine, dokad se novac predviđen za razdoblje od 2021. do 2027. koristi, postati četiri posto veći, navodi se u najnovijem izvješću o rezultatima programa kohezijske politike.
Među značajnijim dobitnicima su još Bugarska, Rumunjska i Portugal, kojima će BDP biti po tri posto viši.
Čak 545 milijardi eura ulaganja dogodit će se u šestogodišnjem razdoblju do 2027. godine, od čega 378 milijardi eura financira EU.
Čitaj više
Ministar Erlić otkrio nam je u čemu smo među tri najbolje članice Unije
Erlić je kazao da će dio apsorpcije sredstava morati biti prebačen na sljedeću alokaciju.
22.03.2023
HGK tvrtkama predstavio financijski okvir EU-a težak devet milijardi eura
Poduzetnicima dostupne kreditne linije, garancijske sheme i fondovi rizičnog kapitala.
22.03.2023
Nakon autocesta, Hrvatska krenula u europeizaciju željezničkog prometa
Plan je kroz 10 do 12 godina u željeznicu uložiti pet milijardi eura.
29.03.2023
Otvoren lov na pola milijarde eura potpora za poljoprivredu, traje do sredine svibnja
Otvoren rok za podnošenje zahtjeva za izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjere ruralnog razvoja za 2023. godinu.
06.03.2023
"Tim će se ulaganjima potaknuti trajna socioekonomska konvergencija, teritorijalna kohezija, socijalna i uključiva Europa te neometana i pravedna zelena i digitalna tranzicija u kojoj nitko neće biti zapostavljen", ističe se u izvješću.
Kohezijska ulaganja će, kako se procjenjuje, omogućiti otvaranje 1,3 milijuna radnih mjesta.
Nekoliko je temeljnih ciljeva kohezijskih fondova, tog dugoročnog financijskog instrumenta EU-a u koje spadaju Europski fond za regionalni razvoj posvećen razvoju regija i gradova, Kohezijski fond za ulaganje u okoliš i promet u manje razvijenim članicama, Europski socijalni fond plus posvećen radnim mjestima i socijalno uključivom društvu te Fond za pravednu tranziciju usmjeren k regijama najviše pogođenima tranzicijom prema klimatskoj neutralnosti.
Jedan od ciljeva je poticanje istraživanja i inovacija te rješavanje problema razlika u razini digitalnih vještina. Drugi važan cilj je ublažavanje klimatskih promjena i podupiranje ciljeva europskog zelenog plana kao što su jačanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora, održiva gradska mobilnost ili bolja vodna infrastruktura.
Nadalje, podupiru se učinkovitiji prometni sustavi kao što je modernizacija željezničkog sustava, od čega profitira i Hrvatska.
U EU-u će se izgraditi ili modernizirati 3900 kilometara željezničkih pruga.
Novac će se uložiti i u stjecanje profesionalnih vještina i cjeloživotno učenje najmanje 6,5 milijuna nezaposlenih.
.webp){kind=icon}
