.webp){kind=icon}
Europska središnja banka (ECB) obavezala se sljedećeg mjeseca povećati kamatne stope za četvrtinu postotnog boda i otvoriti vrata za veće povećanje najesen jer se suočava sa rekordnom inflacijom.
Najavljujući prvo povećanje troškova na pozajmice u više od jednog desetljeća, ECB je u četvrtak opisao niz promjena nadolazećih stopa. S novim prognozama koje signaliziraju brži rast cijena u eurozoni nego što se ranije mislilo, program otkupa financijskih instrumenata na tržištu obustavit će se 1. srpnja.
"Ako se srednjoročni izgledi za inflaciju nastave ili pogoršaju, veće dizanje stopa bit će dogovoreno na sastanku u rujnu", navodi se u ECB-ovu priopćenju. Osim toga, "na osnovi svoje trenutne procjene, Upravni savjet predviđa kako bi postepen, ali održiv put daljnjeg povećanja kamatnih stopa bio prikladan".
To bi depozitnu stopu do kraja trećeg kvartala svelo najmanje na nulu, sa sadašnjih -0,5 posto, čime bi se zaključio osmogodišnji period negativnih troškova zaduživanja i potvrdio plan koji je ranije izložila predsjednica Christine Lagarde.
Prosječna inflacija
ECB u 2024. predviđa prosječnu inflaciju od 2,1 posto, premašujući ciljanu vrijednost od 2 posto.
Vrijednost eura porasla je u odnosu na dolar za pola postotka na 1,0767 dolara, što mu je najviša razina od 31. svibnja. Trgovci prognoziraju veću razliku u tečaju, do prosinca predviđajući povećanje od 150 baznih bodova.
Odluke od četvrtka kristaliziraju izlazak ECB-a iz višegodišnjih poticaja i agresivnije su nego što je većina ekonomista predviđala. U ECB-u zaostaju za kolegama, budući da je više od 60 drugih svjetskih središnjih banaka ove godine već podiglo stope.
"Ovo generalno znači kako je ECB konačno shvatio da povećanjem kamatnih stopa treba biti u režimu 'sustizanja'", rekli su u izvještaju ekonomisti predvođeni Jamesom Rossiterom iz TD Securitiesa. "Kada stope dostignu pozitivan teritorij, tempo pooštravanja može usporiti."
Rastuće cijene
Najave su uslijedile nakon još jednog neočekivano snažnog rasta inflacije u eurozoni, koja je u svibnju iznosila 8,1 posto – četiri puta više od ciljanog. Rastuće cijene pritišću domaćinstva širom kontinenta, a vlade troše milijarde eura kako bi ljude zaštitile od skoka troškova energenata izazvanog ruskom invazijom na Ukrajinu.
Nemilosrdna inflacija potaknula je žestoku debatu među ECB-ovim čelnicima o agresivnosti potrebnog odgovora, a gdje je veći dio stručnjaka bio za ideju povećanja za pola boda koje bi odgovaralo posljednjem potezu Saveznih rezervi.
Ističući trenutnu neizvjesnost, investitori su ovaj tjedan vjerojatnost za srpanjsko povećanje od pola boda procijenili na 50 posto. Kako pritisci na cijene traju i ekonomija gubi snagu, novi ECB-ovi izgledi pokazali su da je srednjoročna inflacija iznad ciljane vrijednosti ili na njoj.
Ovaj su tjedan prognoze Svjetske banke i OECD-a već pojačale strah od stagflacije jer rat u Ukrajini narušava povjerenje, dok poremećaji u azijskim opskrbnim lancima ograničavaju tvornice. Iako je vrh globalne inflacije možda prošao, Barclays predviđa blagu recesiju eurozone nakon veće potrošnje novca na ljetnim odmorima.
