Domaće tvrtke poskupljenja financiraju kreditima

Domaće tvrtke sve se više okreću kreditima kako bi financirale rastuće troškove energenata i sirovina, a kako se zbog zaokreta monetarne politike očekuje porast troškova zaduživanja, mnoge od njih svoje pozajmice nastoje realizirati po trenutnim, povoljnijim uvjetima – ukazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB) obrađeni u istraživanjima Raiffeisen banke (RBA).

Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) u travnju su porasli za 2,7 milijardi kuna ili 1,1 posto u odnosu na ožujak te su na kraju mjeseca iznosili 254,5 milijardi kuna. Pritom je njihova godišnja stopa rasta u travnju ubrzala na 6,5 posto, s 5 posto u ožujku.

Mjesečni rast u potpunosti se odnosi na kredite koji čine glavnu stavku plasmana, pri čemu su već treći mjesec za redom snažno porasli krediti nefinancijskim poduzećima. Od ostalih sektora, blago su porasli krediti stanovništvu i ostalim domaćim sektorima.

Promatrano po sektorima, krediti stanovništvu porasli su za 0,4 posto mjesečno, odnosno 4,5 posto na godišnjoj razini. I krediti poduzećima također su rasli u odnosu na ožujak (+ 2 posto) dok su u odnosu na travanj 2021. viši za 8,5 posto, a godišnji rast ukupnih kredita plasiranih poduzećima dolazi od rasta kredita za investicije i kredita za obrtna sredstva.

Krediti za investicije u travnju su i drugi mjesec za redom zabilježili pozitivnu godišnju stopu rasta te su na kraju travnja iznosili 38,2 milijarde kuna, što je povećanje u odnosu na prethodni mjesec za 2,7 posto, dok su na godišnjoj razini viši za 6,7 posto. Krediti za obrtna sredstva na mjesečnoj razini rasli su za 2,5 posto te su iznosili 31,2 milijarde kuna (na godišnjoj su razini zabilježili rast od čak 10,6 posto). Uspoređujući s krajem 2021., i krediti za investicije i krediti za obrtna sredstva u travnju bilježe povećanje od 7,5, odnosno 13,3 posto.

Iz RBA-a pojašnjavaju kako je rat u Ukrajini dodatno opteretio opskrbne lance, što je rezultiralo sve bržim rastom cijena goriva i repromaterijala. Nestabilna situacija na tržištu umanjila je sklonost proizvođača prema investicijama, a time i potražnju za dugoročnim investicijskim kreditima. No taj negativni učinak privremeno je ublažen većim korištenjem kratkoročnih kredita za obrtni kapital.

Kod potrošača smanjenje optimizma nepovoljno utječe na potražnju za srednjoročnim potrošačkim kreditima. No i u tom segmentu ubrzani rast potrošačkih cijena u odnosu na rast plaća i ostalih primitaka kućanstava održava potražnju za potrošačkim kreditima.

Potražnja za dugoročnim stambenim kreditima zadržava se na visokoj razini zbog državnog subvencioniranja otplate stambenih kredita za mlađe dobne skupine.

"U ovoj godini očekujemo da bi se rast ukupnih kredita stanovništvu mogao kretati na razini inflacije, dok kod poduzeća očekujemo niže stope rasta kredita u odnosu na godišnju stopu rasta potrošačkih cijena", zaključuju u RBA istraživanjima.