Rasprava Europske centralne banke (ECB) oko toga koliko agresivno pooštriti monetarnu politiku će se ovaj tjedan prije donošenja odluke vjerojatno intenzivirati jer će podaci izvjesno pokazati novi rekord inflacije.
Svi osim jednog ekonomista koje je Bloomberg anketirao predviđaju ubrzanje godišnjeg rasta cijena, s prosjekom od 7,8 posto. Od četiri najveće ekonomije u eurozoni, samo u Španjolskoj neće doći do ubrzanja inflacije.
Ovi podaci će se pojaviti u pozadini burne javne rasprave o kamatnim stopama službenika ECB-a koji će se do četvrtka moći izjasniti, prije donošenja odluke 9. lipnja.
U međuvremenu, iza kulisa, rasprave između osoblja u Frankfurtu i središnjih banaka širom eurozone također će se ubrzati dok se ne finaliziraju ključne prognoze za predsjednicu Christine Lagarde, koju će objaviti sljedeći tjedan, zajedno s planom pooštravanja do rujna.
Sve će to biti ključno za službenike koji se ne slažu oko brzine i mjere rasta stopa. Guverner nizozemske središnje banke Klaas Knot, koji ne isključuje agresivno povećanje od pola boda, kako su ovog mjeseca objavile američke Federalne rezerve, na inflaciju i povezane osnovne pokazatelje ukazuje kao ključne podatke za praćenje.
"Ovi novi brojevi itekako su važni za određivanje brzine kojom će se kamatne stope morati povećavati", rekao je u intervjuu Giorgio di Giorgio, profesor na rimskom Sveučilištu Luiss. ''Postoji pravi splet faktora koji su se spojili kako bi sliku zakomplicirali, od pandemije, do uskih opskrbnih grla, zatim rata u Ukrajini, sada kineske politike 'nultog covida' i njenih posljedica''.
Što Bloomberg Economics kaže…
''Zajedno sa slabim raspoloženjem, visoki troškovi energije koče ekonomski oporavak eurozone. Usprkos tome, sve veći inflatorni pritisak također jača ECB-ovu odlučnost podizanja stopa. U srpnju, rujnu i prosincu vidimo porast od 25 baznih bodova'', rekli su Maeva Cousin i Jamie Rush.
Statistika o inflaciji izaći će u ponedjeljak, a ekonomisti predviđaju inflaciju od 8,3 posto za Španjolsku, a za Njemačku 8,1 posto. Belgija će također podatke o cijenama objaviti tog dana. Zatim će u utorak biti objavljeni izvještaji za Francusku i Italiju pa za Austriju, Portugal, Sloveniju i eurozonu u cjelini.
Takozvana mjera bazne inflacije u regiji, koja uklanja elemente poput hrane i energije, također će vjerojatno dostići novi rekord od 3,6 posto. U međuvremenu bi predviđeno mjesečno povećanje potrošačkih cijena od 0,6 posto odgovaralo travanjskome.
"Čak i kada šokovi ponude izblijede, povratak deflacijske tendencije iz prošlog desetljeća malo je vjerojatan", rekla je prošli tjedan u blogu Lagarde, izlažući ono što službenici ECB-a opisuju kao putokaz za monetarnu politiku. "Kao rezultat toga, prikladno je politiku vratiti na normalnije postavke."
Predsjednica je nagovijestila ishode narednih triju odluka ECB-a, uz očekivanje završetka kupovine obveznica u lipnju, nakon čega bi uslijedilo povećanje stope za četvrtinu boda u srpnju i rujnu radi napuštanja monetarne politike ispod nule.
Pojačavajući taj scenario, glavni ekonomist ECB-a Philip Lane u komentarima objavljenima u ponedjeljak je rekao kako su dva povećanja te veličine nakon lipanjskog sastanka "referentni tempo''.
Neki se službenici zalažu barem za uzimanje u obzir većih poteza. Među njima su Knot, njegov austrijski kolega Robert Holzmann i Mārtiņš Kazāks iz Latvije.
Predsjednik Bundesbanke Joachim Nagel bi se mogao složiti. On je u intervjuu za Spiegel objavljenom u petak također kazao kako su potrebna najmanje tri povećanja kako bi stope ECB do kraja godine bile iznad nule.
Nasuprot tome, njegov je francuski kolega François Villeroy de Galhau prošli tjedan za Bloomberg Television naglasio kako povećanje od pola boda u ovom trenutku nije dio konsenzusa. I dalje je računao na porast stope iduće godine na nivo koji se smatra neutralnim – koji niti stimulira, niti sužava ekonomiju, te je ukazao na mogućnost potrebe rasta.
On je među nekoliko centralnih bankara koji tek trebaju govoriti prije nego što šutnja prije donošenja odluke započne. Više takvih nastupa imat će službenici koji se obično smatraju onima koji zagovaraju niže kamatne stope, uključujući guvernera Talijanske središnje banke Ignazia Visca i šefa Španjolske središnje banke Pabla Hernándeza de Cosa.
Lane će u međuvremenu upravljati procesom sastavljanja tromjesečnih prognoza. Za razliku od posljednje prognoze u ožujku, ova je projekcija sveobuhvatniji dvogodišnji napor koji uključuje osoblje nacionalnih središnjih banaka.
Brojevi će biti još važniji za odluku 9. lipnja. Potpredsjednik ECB-a Luis de Guindos prošli je tjedan za Bloomberg Television rekao kako izgledi neće biti ''jako drugačiji'' od onih Europske komisije. Njeni su službenici 16. svibnja predvidjeli kako će inflacija ove godine u prosjeku iznositi 6,1 posto, a sljedeće 2,7 posto, što je još uvijek iznad ECB-ova cilja od dva posto.
Za britanskog ekonomista Charlesa Goodharta, bivšeg kreatora politike Bank of England koji je očekivao inflacijski šok na početku pandemije, priroda rasta cijena usmjerena na ponudu, koji pogađa eurozonu, posao Lagarde i njenih kolega čini još izazovnijim.
"To je vrlo, vrlo teška situacija za ECB – na mnogo je načina teža za ECB nego za Fed", rekao je na konferenciji u Madridu prošlog tjedna. ''Nositi se sa šokom ponude mnogo je teže nego se nositi sa šokom potražnje."