Inflacija zahvatila vodeća gospodarstva EU-a pod pritikom rasta cijena nafte

Inflacija u najvećim europskim gospodarstvima skočila je na najvišu razinu u posljednjih nekoliko godina nakon najnovijeg rasta cijena na energetskim tržištima, usmjeravajući pozornost na iduće poteze Europske središnje banke (ECB) u obuzdavanju cijena.

Rujanski podaci za Njemačku, Francusku, Italiju i Španjolsku premašili su procjene analitičara, pri čemu je Španjolska zabilježila stopu od pet posto – najvišu od 2023. godine – što je oživjelo sjećanja na posljednji val inflacije nakon ulaska ruske vojske u Ukrajinu.

Troškovi goriva i dalje su glavni pokretač te bi do kraja godine mogli pogurati rast cijena u cijeloj europodručju prema četiri posto. Iako istraživanje Bloomberga među analitičarima procjenjuje petkovu brojku za 21 članicu bloka na 3,7 posto, ovotjedna prekoračenja ukazuju na rizike daljnjeg rasta.

 

Posljedica će gotovo sigurno biti više kamatne stope, iako su se oklade da će ECB u listopadu povući treći potez od izbijanja rata s Iranom zapravo smanjile. To je prvenstveno zato što je inflatorni šok i dalje ograničen na energente, dok je predsjednica Christine Lagarde također izjavila da će rasprodaja na globalnom tržištu obveznica pomoći u obuzdavanju cijena.

To je ublažilo dio nedavnog pritiska na obveznice nakon ovotjednog pada. Prinos na dvogodišnje njemačke obveznice bio je u srijedu niži za osam baznih bodova i iznosio je 3,22 posto, dok je prinos na desetogodišnje obveznice pao za šest baznih bodova na 3,57 posto.

ECB se već pripremao za snažno ubrzanje ovog mjeseca, pa sama viša ukupna stopa inflacije vjerojatno neće promijeniti očekivanja u vezi s monetarnom politikom, smatra Simona Delle Chiaie, glavna ekonomistica za europodručje u Bloomberg Economicsu.

"Ključno je pitanje hoće li se energetski šok preliti na temeljnu inflaciju", rekla je. "Za sada nema mnogo dokaza da se to dogodilo. Uz pooštravanje financijskih uvjeta, ECB će vjerojatno za sada ostati po strani, prije nego što u prosincu provede posljednje povećanje."

Tržišta se postupno priklanjaju tom stajalištu, procjenjujući vjerojatnost još jednog povećanja od četvrtine postotnog boda 29. listopada na jednu trećinu. Međutim, ukupno gledajući, i dalje očekuju pooštravanje do 90 baznih bodova do sljedeće jeseni. Ulagači su već počeli iskorištavati rasprodaju kratkoročnijih obveznica, koje blisko prate očekivanja središnje banke, procjenjujući da su tržišna očekivanja otišla predaleko.

Lagarde je pokušala prekinuti bilo kakvu povezanost u mislima ulagača između rasta cijena sirove nafte i troškova zaduživanja, izjavivši ovog mjeseca da "kamatne stope ne rastu automatski u korak s cijenom energenata".

U odvojenim izjavama u ponedjeljak, koje su također ohladile očekivanja o povećanju kamatnih stopa, rekla je da su dugoročne kamatne stope "znatno" porasle, što će "usporiti rast i smanjiti prelijevanje više nego što je predviđeno u našim rujanskim procjenama".

Drugi dužnosnici, iako su na oprezu, naglašavaju da se trenutna inflacija vođena energentima ne širi na ostale dijelove gospodarstva. Tu ideju podupiru i najnoviji podaci, pri čemu je temeljna inflacija u Njemačkoj, koja isključuje stavke poput hrane i goriva, ostala stabilna na samo 2,4 posto.

"Srećom, nije bilo sekundarnih efekata kroz troškove rada", izjavio je u utorak guverner Središnje banke Španjolske Jose Luis Escriva.

Ipak, neki smatraju da je smanjenje tržišnih očekivanja u pogledu ECB-ovog povećanja kamatnih stopa otišlo predaleko. Simon Harvey, viši makroekonomist u LB Macru, rekao je da postoji oko 50 posto šanse za povećanje kamatnih stopa u listopadu, u usporedbi s trenutno procijenjenom vjerojatnošću od ispod 30 posto.

Ta je vjerojatnost "preniska u usporedbi s onim što podaci i energetska tržišta sugeriraju u pogledu izgleda za inflaciju", rekao je.

 

– Uz pomoć Jane Randow