Prijedlog zakona o plinovodu "Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska" usvojen je na posljednjoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (BiH). Za prijedlog je glasovalo 76 zastupnika, 14 ih je bilo protiv, dok je pet bilo suzdržano. Zakon će stupiti na snagu tek nakon odobrenja Doma naroda FBiH.
S 81 glasom usvojen je i zaključak o reorganizaciji BH Gasa radi implementacije projekta Južna interkonekcija, na prijedlog HDZ-a 1990 i HSS-a. Tim zaključkom predviđaju se promjene upravnih i nadzornih struktura te izmjene Statuta BH Gasa.
"Predlaže se da Vlada FBiH i BH Gas d.o.o. Sarajevo u roku od 30 dana pokrenu reorganizaciju BH Gasa d.o.o. Sarajevo radi uspješne implementacije projekta Južna interkonekcija, uzimajući u obzir ustavnu strukturu FBiH i zemljopisnu pokrivenost ovog strateškog projekta. Reforma BH Gasa uključivat će izmjene upravnih i nadzornih struktura te definiranje sjedišta za eventualne potrebne terenske urede putem izmjena Statuta društva i svih pratećih dokumenata", navodi se u tekstu zaključka.
Čitaj više
Hrvatska je svijetli primjer Adrija regije u nošenju s energetskom krizom
Veliki izazov u Adria regiji je kako osigurati stabilnu i dugoročnu opskrbu plinom.
04.12.2024
Cijene plina i struje daleko ispod petogodišnjeg prosjeka
Cijena električne energije i dalje je volatilna zbog nestabilne potražnje, a njezin trend uglavnom je vezan uz cijene plina.
21.10.2024
MET Grupa gradi LNG brod, zanimljivu ulogu ima hrvatska podružnica
MET Grupa je prisutna u 15 zemalja putem podružnica i aktivna je na 30 nacionalnih tržišta plina.
01.10.2024
Američki Aspect otkrio ležište plina kod Siska
Izrada bušotine započela je početkom lipnja i krajem tog mjeseca dosegla ciljanu dubinu.
24.09.2024
Projekt od državnog značaja
Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH) glasovala je protiv zakona. U ime stranke, dopredsjedavajući Doma Mladen Bošković izrazio je nezadovoljstvo zbog, kako je naveo, "preglasavanja HDZ-a" ne samo u Zastupničkom domu nego i na sjednici Vlade FBiH.
Sjednica, održana nakon sastanka predstavnika američke ambasade s čelnicima klubova Zastupničkog doma, bila je obilježena burnim raspravama.
Predsjedavajući Zastupničkog doma PFBiH Dragan Mioković istaknuo je kako je projekt Južna interkonekcija strateškog značaja za Bosnu i Hercegovinu, osiguravajući energetsku neovisnost zemlje kao ključni cilj.
Prijedlog zakona sada dakle mora proći Dom naroda Federacije, no sama provedba projekta također se suočava s brojnim izazovima.
Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović izjavio je da je pritisak na donošenje ovog zakona bio iznimno velik.
"Mi smo, na našu nesreću, prije dva-tri dana usuglasili kroz komisiju taj zakon, ja sam bio uvjeren da ćemo ga na Vladi usvojiti. Međutim, dogodio se taj iskorak. Pritisak je ogroman, ja razumijem te ljude, ne može svako jednako podnositi te pritiske koji su, vidite, medijski, osobni, stranački, politički, ali mi idemo dalje", komentirao je Čović, prenosi Federalna.
Interesne borbe koče projekte
Prvi koraci prema izgradnji Južne interkonekcije poduzeti su prije 15 godina s ciljem smanjenja ovisnosti o ruskom plinu i mogućeg snižavanja cijena. No, kao što je često slučaj u BiH, projekt je naišao na prepreke zbog sukoba interesa između države, Europske unije, SAD-a i, prema Čovićevom mišljenju, interesa hrvatskog naroda. Ovaj zastoj traje već tri godine.
Ministar energije, rudarstva i industrije FBiH Vedran Lakić izjavio je da Bosna i Hercegovina trenutačno ovisi o jednom izvoru plina, što smatra neprihvatljivim te naglašava potrebu za osiguravanjem alternativnih pravaca opskrbe.
"Južna interkonekcija ključna je za cijeli sustav. Realizacijom ovog projekta dobit ćemo alternativni tok plina, što tržište prepoznaje kao priliku za snižavanje cijena te ukidanje monopola i ovisnosti o jednoj opskrbnoj ruti. Stoga je prvi korak donošenje zakona, nakon čega možemo započeti provedbu ovog velikog i značajnog energetskog projekta", kazao je Lakić.
Usvajanje ovog zakona važno je za smanjenje ovisnosti BiH o ruskom plinu i omogućavanje diverzifikacije opskrbe. Južna interkonekcija predstavlja ključni projekt za sigurnost opskrbe plinom i jedan je od najvažnijih strateških prioriteta u energetici.
Zakonom se uređuju svi aspekti potrebni za izgradnju plinovoda Južna interkonekcija BiH i Hrvatska, na trasi Zagvozd – Posušje – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik, uz odvojak za Mostar. Reguliraju se infrastruktura projekta, točke interkonekcije, investitori, načini financiranja, javni interes, postupci eksproprijacije zemljišta, izdavanje dozvola te suradnja s vladama županija.
Nositelj projekta je BH Gas, a trasa plinovoda duga je 180 kilometara. Ukupna vrijednost projekta procjenjuje se na oko 100 milijuna eura.