"Globalne financijske krize kojima svjedočimo posljednjih deset godina naučile su nas jednu ključnu lekciju – što god se dogodilo, uspjeli smo se prilagoditi. To se dogodilo i tijekom pandemije koju je pratila visoka inflacija", istaknuo je glavni analitičar Bloomberg Adrije Andrej Knez na međunarodnoj konferenciji "Od kriznog menadžmenta do novog optimizma" koja se održava na Bledu, u organizaciji Bloomberg Adrije i Poslovne škole IEDC.
Ipak, tržište očekuje da će američko gospodarstvo skliznuti u recesiju. "Događa se nešto slično kao prije nekoliko desetljeća. Tržišta već neko vrijeme predviđaju da će američko gospodarstvo u sljedećih 12 mjeseci skliznuti u recesiju", upozorio je Knez.
U sljedećem desetljeću, prema njegovim riječima, ključna će biti tri pokazatelja: inflacija, investicije i potrošnja kućanstava. "Inflacija će se smanjivati, ali polako. Cilj od dva posto inflacije nećemo postići prije 2025. godine. Monetarna politika traži novo normalno stanje u kojem će se kamatne stope stabilizirati na višim razinama nego prije pandemije", uvjeren je naš glavni analitičar.
Čitaj više
Perko: Prijenos rasta kamatnih stopa u Hrvatsku sporiji
U države poput Hrvatske ili Bugarske došlo je do sporog prijenosa rasta kamatnih stopa zbog vrlo visoke likvidnosti i stabilne depozitne baze.
18.05.2023
Pada inflacija, liju kiše, a menadžerice diljem Europe raduju se
Dok hrvatska inflacija pada već peti mjesec za redom, ona u eurozoni zabilježila je blagi porast.
19.05.2023
Hrvati se teško nose s inflacijom, ali ih optimizam ne napušta
Rast cijena zabrinjava 65 posto građana, a pad životnog standarda pogađa svako treće kućanstvo.
18.05.2023
Inflacija ne popušta, poskupjelo 62 od 103 proizvoda koje prate statističari
Pojedine kategorije su u travnju u usporedbi s ožujkom blago usporile svoj rast.
17.05.2023
Europska središnja banka (ECB) dodatno će pooštriti monetarnu politiku, ali na drugačiji način nego dosad. Knez očekuje da će u lipnju uslijediti još jedno povećanje ključne kamatne stope za 25 postotnih bodova. ECB će pokušati, koliko god je to moguće, istisnuti višak likvidnosti iz eurozone. "Vraćamo se normalnijem načinu poslovanja financijskog sustava, s manje viška likvidnosti i višim kamatama", rekao je.
Ulaganje kao globalni pokretač rasta
Ulaganja će odlučivati o globalnom gospodarskom rastu. Iako će biti izazova, tvrtke će ih održati. Knez je istaknuo da je Slovenija jedan od najuspješnijih potrošača europskih sredstava u posljednjem desetljeću među zemljama srednje Europe, dok je Hrvatska manje uspješna i ispod europskog prosjeka.
"Povijest nas uči da se učinkovitost apsorpcije europskih fondova obično popravlja nakon prvih osam godina članstva u Uniji, pa smo sada na točki gdje bi se Hrvatska mogla poboljšati za oko 20 posto", procijenio je. Ujedno je istaknuo da se Hrvatska, gledano po strukturi ulaganja, puno više od ostalih zemalja fokusira na ulaganja u nekretnine. "To će se morati promijeniti u investicije u opremu i drugu imovinu koja sudjeluje u stvaranju bruto društvenog proizvoda", smatra Knez.
Treći važan element vrijedan praćenja bit će potrošnja kućanstava, koja je u prošlosti često bila vrlo nestabilna, ali ovoga puta ima jake temelje.
Zaposlenici su puno svjesniji stanja na tržištu rada i nedostatka radne snage te to iskorištavaju, što se odražava i na nominalni rast plaća koji je u posljednjih 12 mjeseci gotovo na razini inflacije. "To znači da u budućnosti možemo očekivati puno stabilnije tržište rada. Nešto slično već možemo vidjeti u Sjedinjenim Američkim Državama", istaknuo je Knez.
Također je važno da kućanstva više štede i ulažu u depozite. U isto vrijeme, banke su posljednjih godina uživale u dobroj dobiti, pružajući određenu sigurnost za turbulentnija vremena. Zato će i u budućnosti biti spremne podržati novi investicijski ciklus, smatra Knez.
.webp){kind=icon}
