Srbija će zimu podnijeti bez prevelikih posljedica po gospodarstvo, ali će rast bruto domaćeg proizvoda umnogome ovisiti o poziciji te države prema Rusiji, navodi se u izvješću Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW).
Ekonomisti ovog instituta smanjili su prognoze gospodarskog rasta za Srbiju i za 2023. i za 2024. godinu. Srpsko će gospodarstvo tako ove godine rasti za 3,6 posto, predviđaju iz WIIW-a, a ovakva je projekcija navedena i u prethodnom izvješću objavljenom u travnju.
Prognoze za sljedeću i 2024. godinu smanjenje su za 1,5, odnosno 0,7 postotnih bodova, pa analitičari očekuju rast od 1,9 posto u predstojećoj godini, odnosno od 2,7 posto u 2024. godini.
S kojeg će stolca Srbija ustati?
Kako se navodi u izvješću, gospodarski će rast Srbije umnogome ovisiti o njenoj vanjskoj politici, rekao je istraživač na WIIW-u Branimir Jovanović. "Ne bih čak ni rekao da Srbija trenutno sjedi na dva stolca, već da je mnogo bliža Rusiji", navodi Jovanović za Bloomberg Adriju.
Srbija zasad ne plaća cijenu bliskih odnosa s Rusijom, tvrdi Jovanović, pa dodaje kako se jedini ekonomski pomak može vidjeti u manjem volumenu izravnih inozemnih investicija iz Zapadne Europe i Sjedinjenih Američkih Država. "Svakako je rano za donošenje zaključaka čega je ovo posljedica, ali bi jedno objašnjenje moglo biti što zapadne kompanije izbjegavaju Srbiju zbog promjene njene slike u međunarodnoj zajednici", rekao je Jovanović.
Susret predsjednika Rusije Vladimira Putina i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u Beogradu 2019. godine | Bloomberg
U slučaju nastavka bliskih odnosa Srbije s Rusijom, država može očekivati rast BDP-a od 1,9 posto ili nešto gori ishod za 2023. godinu, dok bi okretanje od Rusije u predstojećoj godini značilo nešto bolji gospodarski rast od navedenog, dodaje Jovanović.
Također je spomenuo kako bi se posljedice obaju odluka osjetile tek kasnije, srednje ili dugoročno, odnosno tek od 2024. godine nadalje. "Trenutno izgleda kao da bi Srbija mogla napraviti otklon od Rusije", ocijenio je Jovanović.
Prognoze inflacije pomaknute naviše
Za razliku od gospodarskog rasta, rast cijena u Srbiji bit će veći u odnosu na projekcije iz prethodnog izvješća. Harmonizirani indeks cijena tako će u ovoj godini iznositi 11 posto, dok će u sljedeće dvije godine usporiti na osam, odnosno četiri posto. Navedene su brojke pomaknute s, redom, 10, šest, i četiri posto, koliko je bilo predviđano proljetos.
Za inflaciju će, kao i u ostalim zemljama obuhvaćenima analizom, najzaslužniji biti rast cijena energenata, ali i hrane.
"Stopa inflacije je u svim zemljama Središnje, Istočne i Jugoistočne Europe osim u Albaniji dostigla dvoznamenkastu vrijednost i ne postoje naznake usporavanja rasta cijena", pišu autori. Središnji će bankari i dalje podizati kamatne stope, ali će to prije potrošača osjetiti gospodarstvo, dodaju.
Na sredini
U usporedbi s drugim državama Adria regije, Srbija će se prema gospodarskom rastu u narednoj godini naći na sredini. Tako ekonomisti s WIIW-a predviđaju da će bruto domaći proizvod Hrvatske u 2023. rasti za 2,5 posto, nakon čega slijede Srbija i Slovenija s identičnim napretkom od 1,9 posto.
Gospodarstvo Bosne i Hercegovine rast će tempom od 1,5 posto na međugodišnjoj razini, a Sjeverna Makedonija će zabilježiti rast BDP-a od 0,6 posto, navodi se u izvješću.
Analitičari BBA-e manje optimistični
Regionalna analiza analitičkog tima Bloomberg Adrije donosi drugačije podatke. Prema izvješću naših analitičara, Srbija će zabilježiti manji rast od onoga koji očekuje WIIW, dok će se BDP Hrvatske i Slovenije smanjiti u odnosu na 2022. godinu.
U pogledu Bosne i Hercegovine te Sjeverne Makedonije, analitičari Bloomberg Adrije nešto su optimističniji od ekonomista iz Austrije, pa su prognoze gospodarskog rasta za ove dvije države za 0,2, odnosno 0,5 postotnih bodova više.
Među razlozima za usporavanje gospodarstva analitičari navode smanjenje potrošnje stanovništva zbog visoke inflacije, kao i sporiji rast izvoza robe.
Kada je riječ o tržištu rada, analitičari primjećuju kako ono pokazuje relativnu otpornost s obzirom na malu ponudu radne snage, a to će, kako kažu, nastaviti gurati gospodarsku aktivnost.
Do sličnih su zaključaka o tržištu rada došli i ekonomisti s bečkog instituta, pa i oni predviđaju pad stope nezaposlenosti s trenutnih 9,5 na devet posto u 2023. godini, odnosno 8,5 posto u 2024. godini.
.webp){kind=icon}
