Prema preliminarnim podacima Republičkog zavoda za statistiku, ekonomski rast usporen je sa 7,5 posto na godišnjem nivou, koliko je iznosio u 2021. i u ovoj godini bi trebao biti 2,3 posto.
Prema ovoj procjeni, rast u četvtom kvartalu iznosio je oko 0,2 posto na međugodišnjem nivou, objavio je Bloomberg.
Kako je priopćio statistički zavod, građevinarstvo je ove godine zabilježilo pad za 11,8 posto, poljoprivreda za 8 posto, dok su industrijska proizvodnja i prerađivačka industrija porasli za 1,5, odnosno 1,7 posto.
Nakon solidnog ekonomskog rasta u prvoj polovici 2022. godine, tempo rasta je znatno usporio tijekom ljeta. U prvom kvartalu zabilježen je rast od 4,4 posto, u drugom se već osjetio pad na 3,9 posto, da bi u trećem kvartalu pao na jedan posto. Kvartalne "flash" procjene iznosile su 4,3 posto, 4 i 1,1 posto, a podaci izlaze malo ranije od konačnih brojeva pa se preliminarno može steći slika o događanjima i tendencijama u gospodarstvu.
"Predviđa se da će usporavanje rasta trajati tijekom prve polovice 2023. godine. S obzirom na efekte inflacije u cijeloj ekonomiji, smanjuju se realni raspoloživi budžeti i gospodarstva i domaćinstava. Zbog usporavanja rasta na ključnim izvoznim tržištima i velikih potreba za uvozom zbog energetske krize, predviđa se da će se neto eksterni efekti negativno odraziti na rast tijekom perioda obuhvaćenog prognozom", prema istraživanju Erste Grupe od 15. prosinca.
Sve ovisi o inflaciji
"Iduće godine Srbiju vjerojatno očekuje scenarij rasta BDP-a od dva posto, s kojim trebamo biti zadovoljni", rekao je dekan FEFA Fakulteta Milan Nedeljković u utorak gostujući na Bloomberg Adria TV-u.
Procijenjena godišnja stopa inflacije za 2022. je 15,1 posto, a trgovina na malo porasla je za 6,4 posto u odnosu na 2021. Prema preliminarnim podacima, stopa nezaposlenosti je na 8,9 posto. Prema očekivanjima ekonomista, sljedeće godine bi se gospodarstvo Srbije trebalo oporaviti.
Nedeljković je, govoreći o znakovima održivog oporavka, rekao da je ključni indikator inflacija, a da je druga stvar smanjenje neizvjesnosti kroz stabilizaciju financijskih tokova i pozitivan sentiment na svjetskom tržištu.
"Imajući u vidu visoku bazu iz 2022. godine, nije nerealno da u drugoj polovici 2023. očekujemo usporavanje inflacije, što je prvi pokazatelj da dolazimo do stabilizacije makroekonomskih tokova", rekao je.
Prema njegovim riječima, treći ključni indikator je da rast BDP-a ne proizilazi iz potrošnje, već iz investicija, "jer to govori da možemo očekivati veći ekonomski rast".
Stoga su analitičari Erste Grupe nedavno snizili svoju procjenu rasta BDP-a za financijsku godinu 2022. za 1,2 postotna boda, na 2,3 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je prognoza rasta za sljedeću godinu smanjena za 1,4 postotna boda, na 1,6 posto. "Rast bi se 2024. godine trebao ponovno približi razini prije krize, 3,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, kako inflacija bude usporavala", navode iz Erste Grupe.
- U suradnji sa Mišom Savićem
(Tekst ažuriran točnim podacima u drugom odlomku.)
.webp){kind=icon}
