Početkom ove godine izvršni direktor Tesle Elon Musk, jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, najavio je da će rast aktivnosti tvrtke u skladištenja energije ove godine nadmašiti osnovnu automobilsku djelatnost. Radi se o ostvarivanju smjele najave koju je javno iznio prije nekoliko godina, čemu je pridonio i pad potražnje za električnim vozilima.
Tesla gradi gigatvornice za proizvodnju litij-ionskih baterija za električna vozila i traži rješenja za skladištenje energije, a Musk već dugi niz godina predviđa masovno povećanje globalnog skladištenja energije zbog sve veće uporabe obnovljivih izvora energije. Osim toga, skladištenje energije važno je i zbog elektrifikacije prometa.
Međutim, litij-ionske baterije koje proizvode imaju određena ograničenja. Što se brže pune i prazne, to više gube kapacitet, s vremenom ih treba zamijeniti, a povremeno mogu čak eksplodirati ili se zapaliti. Nasuprot tome, baterije željezo-zrak traju neograničeno, jer rade na temelju procesa oksidacije željeza uz pomoć zraka.
U njihov razvoj vjeruje Bill Gates, deveti najbogatiji čovjek na svijetu, koji među ostalim preko investicijske tvrtke Breakthrough Energy Ventures ulaže u tvrtke ESS i Form Energy. Proizvođača baterija željezo-zrak ESS su financijskom injekcijom potaknuli i drugi milijarderi: Jeff Bezos, Michael Bloomberg, Richard Branson i Jack Ma.
Što je s Europljanima
Tvornice baterija ključne su za europski lokalni lanac opskrbe električnim vozilima u Europi, koji će konkurirati azijskoj dominaciji. Sada europski milijarder Vincent Bolloré također razmišlja o gradnji tvornice baterija za električne automobile u istočnoj Francuskoj. Otvaranje planira za 2030. godinu, a očekuje se kako će gradnja koštati dvije milijarde eura.
Europski sektor baterija ubrzano raste, a procjenjuje se da će se instalirani kapacitet do 2030. povećati sedam puta.
Svjetska ulaganja u baterijske sustave trebala bi, prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), porasti s otprilike 40 milijardi dolara u 2023. godini na približno 140 milijardi dolara do 2030. godine.
Odvažne planove za europsko središte proizvodnje baterija za električna vozila imaju i Mađari. To žele iskoristiti slovenski proizvođači automobila pa su osnovali mađarsku tvrtku Andrada, koja će u Mađarskoj izgraditi tvornicu za recikliranje litij-ionskih baterija za 35 milijuna eura. Jedan od osnivača Andrade, mežiška tvornica akumulatorskih baterija TAB, najavio je u studenom prošle godine otvaranje prve gigatvornice litij-ionskih baterija u Sloveniji.
Rimac kreće stopama Muska
Iako Adria regija zaostaje za ostatkom Starog kontinenta u zelenoj tranziciji, a posebno u elektrifikaciji, pronašli smo nekoliko regionalnih milijunaša koji se bave industrijom skladištenja baterija.
Put Elona Muska slijedi osnivač i izvršni direktor Rimac grupe Mate Rimac, koji razvija visoko integrirani baterijski sustav za skladištenje energije SineStack. "Proizvod pruža isplativije rješenje s više ciklusa punjenja i pražnjenja i oko 20 posto većom gustoćom skladištenja energije u odnosu na trenutačno dostupne sustave", izjavila je Karla Janeš Mesarić, direktorica poslovnog razvoja u Rimac Energyju, u intervjuu za Bloomberg Adria.
S prelaskom na sve više zelene energije, jedan od glavnih izazova je dostupnost dostatnih kapaciteta za skladištenje energije. "Glavni motiv ulaska Rimac Grupe u ovaj poslovni segment je prepoznavanje potencijala ovog tržišta i tehnoloških inovacija koje su moguće na području skladištenja energije", kaže Karla Janeš Mesarić.
Rimac Energy želi do 2030. postati najveći proizvođač baterijskih sustava u Europi.
Iako nije objavila točan iznos ulaganja, ističe da je ulaganje značajno s obzirom na velik broj inženjera uključenih u projekt. Okupljeno je oko stotinu stručnjaka, od kojih trećina dolazi iz Hrvatske i Velike Britanije. "Potražnja za stacionarnim baterijskim sustavima za pohranu energije je iznimna, trenutačno smo fokusirani na europsko tržište", naglašava Karla Janeš Mesarić.
Rimac Energy je s tvrtkom ENNA Pavla Vujnovca sklopio strateško partnerstvo koje uključuje provedbu pilot-projekta u Hrvatskoj planiranog za kraj ove godine i dodatnog pilot-projekta u Njemačkoj. ENNA će iskoristiti potencijal proizvodnje obnovljive energije, dok će Rimac Energy biti odgovoran za skladištenje i naknadnu isporuku te energije.
Tvrtka NGEN magnet za slovenske milijunaše
Jedan od važnijih stupova europske energetske transformacije želi biti i žirovačka tvrtka NGEN, koja je izgradila novu integriranu platformu za praćenje i upravljanje fleksibilnim potrošačima električne energije, proizvodnim jedinicama i baterijskim spremnicima. U sljedećim godinama žele plasirati rješenje u najmanje deset europskih zemalja i upravljati s više od jednog gigavata fleksibilnih izvora.
Prema riječima osnivača Romana Bernarda, potencijal u tvrtki vidio je kriptomilijunaš Damian Merlak, koji je u tvrtku ušao kao suvlasnik 2018. godine. U 2022. godini najveći trgovac emisijskim jedinicama Boštjan Bandelj dokapitalizirao je tvrtku. Svaki od njih ima trećinu vlasničkog udjela, a sva trojica su na listi najbogatijih Slovenaca, koju svake godine sastavlja časopis Finance Manager. Bandeljevo bogatstvo procjenjuje se na 276 milijuna eura, Merlakovo na 236 milijuna eura, a Benardovo na 44 milijuna eura.
NGEN surađuje s tvrtkom Tesla i instalira njihove spremnike. "Ako se spremnik ne koristi, može imati životni vijek do 30 godina; dakle ovisi o uporabi. Uz normalno korištenje spremnika (jedan ciklus dnevno), jamstvo je deset godina bez troškova, a spremnik bi trebao imati oko 70 posto kapaciteta nakon deset godina", objasnio je Bernard prošle godine u intervjuu za Bloomberg Adria. Želi postići da tvrtka postane dioničko društvo.
MK Grupa posvuda, ali još ne u baterijama
Iako je industrija baterijskih spremnika očito privlačna milijunašima, još uvijek nije uvjerila srpskog poduzetnika Miodraga Kostića, osnivača MK Grupe, koja posluje u mnogim sektorima kao što su poljoprivreda, bankarstvo, turizam, pa čak i u energetici. Jedna od tvrtki unutar holdinga, MK Energy, već gotovo desetljeće važi za jednog od najvažnijih proizvođača energije iz obnovljivih izvora u Adria regiji.
Njihov portfelj trenutačno obuhvaća četiri aktivne vjetroelektrane. Tri su postavljene na području Vojvodine u partnerstvu s tvrtkom Fintel Energija, a četvrta je izgrađena u partnerstvu s investicijskim fondom Alfi Renewables i prva je vjetroelektrana u istočnoj Srbiji.
Do kraja 2026. planiraju uložiti više od 900 milijuna eura u projekte vjetroelektrana, solarne energije i biomase. Budući da se smatraju jednim od glavnih aktera na tržištu proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije, zanimalo nas je razmišljaju li o ulasku na tržište baterijskih spremnika. Nismo dobili odgovor od tvrtke.
Uz pomoć Igora Ilića – Bloomberg Adria
Prevela Edita Vlahović Žuvela