Zašto tvrtke otkupljuju vlastite dionice

Otkup vlastitih dionica instrument je kojim tvrtke mogu utjecati na vrijednost dionica, a koriste ih i za nagrađivanje rukovodećih kadrova. Među najaktivnijima u otkupu vlastitih dionica u Adria regiji ističu se Hrvatski Telekom i Krka. 

Na burzama u Adria regiji prošle godine ostvareno je 1,7 milijardi eura prometa. Najviše se istaknula Banjalučka burza, na kojoj je zabilježena gotovo trećina ukupnog prometa – 538 milijuna eura. Slijede Zagrebačka i Ljubljanska burza, gdje su ulagači ostvarili promet od 372, odnosno 330 milijuna eura. Te tri burze su zajedno činile 71 posto prošlogodišnjeg prometa u regiji. 

Na polovici ove godine situacija se donekle promijenila. Od triju najuspješnijih burzi prošle godine, Ljubljanska se izdvojila na prvo mjesto s prometom od 239 milijuna eura, dok je Banjalučka imala 16 milijuna eura manje. Zagrebačka burza zabilježila je 204 milijuna eura prometa, prema objavljenim izvještajima dostupnim na njihovim službenim stranicama. 

Više desetaka milijuna eura prometa ostvarile su i tvrtke koje kotiraju na navedenim burzama, a koje su se upustile u otkup vlastitih dionica. Na primjer, slovenski farmaceutski div Krka ove je godine već potrošio 16,5 milijuna eura, dok je Hrvatski Telekom nedavno objavio izmijenjeni petogodišnji program otkupa vlastitih dionica iz 2021. godine. Umjesto prvotno planiranih gotovo 80 milijuna eura, sada će potrošiti dodatnih 55 milijuna eura, što je povećanje od 69 posto. 

Nagrada dioničarima, ali i upravama 

Otkup vlastitih dionica i zašto tvrtke uopće to rade? Tvrtke mogu nagraditi dioničare ili isplatom dobiti, odnosno dividendom, ili otkupom vlastitih dionica. Otkup vlastitih dionica može utjecati na cijenu dionica jer veća potražnja vodi do veće cijene, objašnjava ekonomist Maks Tajnikar s Ekonomskog fakulteta u Ljubljani. Također, otkupima se može spriječiti da veliki dioničari postanu još veći, odnosno da preuzmu kontrolni udio u tvrtki. 

Uprave tvrtki također mogu biti zainteresirane za povećanje cijene dionica. Na Zapadu, a kod nas vrlo rijetko, bonusi rukovodećih kadrova mogu biti vezani za cijenu dionica, ističe Matteo Mošnja, analitičar za korporativne financije u Bloomberg Adriji. 

Naš drugi analitičar, stručnjak za makroekonomiju i tržišta kapitala Mihael Blažeković, rekao je da u SAD-u otkup dionica dioničarima donosi više nego dividende, dok je u Europi obrnuto. Američke tvrtke povlačenjem otkupljenih dionica povećavaju vrijednost preostalih i održavaju cijenu ako smatraju da su dionice podcijenjene ili pod velikim pritiskom prodaje.

"Dividendni prinos u indeksu SPX500 u prosjeku iznosi svega 1,3 posto te se 35 posto dobiti izdvaja za dividende, dok u europskom indeksu STOXX600 dividendni prinos iznosi 3,4 posto, a 70 posto dobiti odlazi na dividende", objasnio je. Dodao je kako neka poduzeća imaju programe otkupa dionica, ali ne služe uvijek u korist dioničara, već ponekad i kao nagrada upravi. 

Dobar primjer je hrvatska Podravka, tvrtka poznata u prehrambenoj industriji. Prošle godine otkupila je vlastitih dionica u vrijednosti 2,6 milijuna eura, dok je godinu prije taj iznos bio gotovo milijun eura veći. Kod njih je otkup dionica na burzi korišten za nagrađivanje menadžera, koji su ih potom brzo prodali i ostvarili milijunske profite. 

Cilj slovenskih tvrtki je povlačenje dionica 

Među najagresivnijim tvrtkama po pitanju otkupa vlastitih dionica u Adria regiji ističe se Hrvatski Telekom. Za dionice je prošle godine potrošio 22,4 milijuna eura, a godinu prije 24,2 milijuna eura. Prema podacima Bloomberg Terminala, Hrvatski Telekom je u prvom polugodištu ove godine na Zagrebačkoj burzi kupio dodatnih 123.393 dionica. Konstantan otkup vlastitih dionica bilježi i Atlantic Grupa, koja je 2021. potrošila četiri milijuna eura na otkup, 2022. tri milijuna, a prošle godine 2,6 milijuna eura, a s otkupima nastavlja i ove godine. 

U Sloveniji se ističu farmaceutska tvrtka Krka i Cinkarna Celje iz kemijske industrije. Iz Krke su o kupnji vlastitih dionica izjavili: "Nekim dioničarima zbog poreznih i drugih razloga više odgovara isplata dividendi, dok drugima više odgovaraju otkupi vlastitih dionica". Isplata dividendi donosi godišnju poreznu obvezu, dok s otkupom dionica raste tržišna vrijednost dionica, a porezna obveza za ulagača nastaje tek prilikom prodaje dionica. Krka planira povući kupljene dionice, o čemu će dioničari odlučiti na jednoj od budućih skupština. Cinkarna Celje nema dvojbi: jedini cilj otkupa vlastitih dionica njihovo je povlačenje, sukladno zakonu i statutu društva o smanjenju temeljnog kapitala. 

Niska likvidnost i manipulacija cijenom 

Deset poduzeća koja kotiraju na Beogradskoj burzi redovito isplaćuju dividende, no otkup vlastitih dionica nije uobičajena praksa. Otkup vlastitih dionica "je proces koji se kod nas pokreće kad cijena pokazuje tendenciju pada ili se otkupom želi stabilizirati radi održanja kredibiliteta društva", objasnio je Vladan Pavlović iz Ipopema Securitiesa. Dodao je kako je to moguće u Srbiji zbog niske likvidnosti, što olakšava vraćanje vrijednosti dionice na određenu razinu ili zaustavljanje daljnjeg pada. Među poznatijim tvrtkama po otkupu vlastitih dionica su Metalac iz Gornjeg Milanovca i Jedinstvo iz Sevojna. 

Na makedonskoj burzi najaktivniji kupac vlastitih dionica je tvrtka Okta iz Skoplja, koja je na temelju odluke o otkupu u travnju ove godine otkupila ukupno 84.636 dionica, a u srpnju još tri puta, te već raspolaže s desetinom svojih dionica. Drugi najveći kupac vlastitih dionica ove godine je tvrtka Tetex, koja posjeduje 25.390 vlastitih dionica, što čini 6,13 posto temeljnog kapitala društva. Iako u manjim iznosima, među kupcima se često pojavljuje i Prilepska pivovara, koja je od početka godine do 2. rujna svoj udio u temeljnom kapitalu povećala s 0,22 na 1,13 posto. 

 

U svim četirima zemljama tvrtke mogu u skladu sa zakonima steći dionice koje predstavljaju do deset posto temeljnog kapitala. 

Na burzama su prisutne mnoge druge tvrtke. Među njima i slovenska banka NLB, koja se trudi proširiti na hrvatsko bankarsko tržište, ali vlastite dionice ne otkupljuje: "Dosad se nismo odlučili za otkup jer smatramo da je vlasnička struktura NLB-a, s državnim udjelom od 25 posto plus jednom dionicom, odgovarajuća.“ Otkupom vlastitih dionica na tržištu bi se pojavio novi kupac, što bi vjerojatno povećalo promet, ali bi po prestanku otkupa banka imala manji broj dionica u optjecaju, što bi moglo smanjiti njihovu likvidnost, procjenjuju u NLB-u. „Dugoročni učinak bio bi upitan, a u razgovorima s mnogim međunarodnim investitorima primjećujemo da je likvidnost dionica jedan od glavnih razloga zašto ne ulažu ili ne ulažu više u naše financijske instrumente", istaknuli su. 

 

---U pisanju članka sudjelovali su Vladimir Nikoloski (Makedonija), Miro Soldić (Hrvatska) i Branislav Urošević (Srbija). 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar