Što Studenac može naučiti od dvojnih kotacija Krke i NLB-a

Hrvatski maloprodajni lanac Studenac, kako smo pisali, uskoro bi trebao početi kotirati i na zagrebačkoj i na varšavskoj burzi. Među slovenskim tvrtkama, farmaceutska kompanija Krka iz Novog Mesta i najveća slovenska banka NLB već su se prije nekoliko godina odlučile za strane burze. Prva je odabrala burzu u Londonu, a druga u Varšavi.

Koje su prednosti i nedostaci takvog poteza, zašto odabiru baš te dvije burze i što bi Studenac mogao naučiti iz njihovog iskustva?

Poljski investicijski fond Enterprise Investors vlasnik je hrvatskog maloprodajnog lanca Studenac, koji se ndavno proširio i u Sloveniji preuzimanjem trgovca Kea, koji će prema informacijama koje je Bloomberg Adriji potvrdio dobro upućen izvor, kroz nekoliko tjedana trebao početi kotirati na zagrebačkoj i varšavskoj burzi.

Poslovna logika iza tog poteza je vrlo jednostavna: spomenuti investicijski fond 2017. godine je uvrštavanjem poljskog maloprodajnog lanca Dino Polska na Varšavsku burzu prikupio 376 milijuna eura i izašao iz njega. Analitičari procjenjuju vrijednost Studenca između 490 i 550 milijuna eura, uzimajući u obzir neto dug od 280 milijuna eura, što bi moglo značiti da bi vrijednost 100-postotnog udjela u kapitalu mogla iznositi između 210 i 270 milijuna eura.

Što Studenac može naučiti od Krke i NLB-a?

Kakva su iskustva dviju slovenskih tvrtki koje već godinama kotiraju na Ljubljanskoj i stranoj burzi? Farmaceutska tvrtka Krka počela je kotirati na varšavskoj burzi 2012. godine. Kako su objasnili iz službe za odnose s javnošću, odlučili su se za paralelnu kotaciju kako bi međunarodnim ulagačima omogućili lakši pristup dionicama. Postupak uvrštavanja dionica u glavni tržišni segment Varšavske burze (WSE) bio je, prema njihovim riječima, brz i jednostavan jer je bio podržan regulatornim okvirom Europske unije.

Slovenska banka NLB odlučila se 2018. godine, prilikom prve javne ponude dionica (IPO), da se vrijednosni papiri NLB-a uvrste na Ljubljansku burzu (LJSE), dok su potvrde o vlasništvu (engl. global depositary receipts – GDR) uvrštene na Londonsku burzu (LSE). Tako je najveća slovenska banka postala prva slovenska tvrtka koja je ušla na Londonsku burzu.

"Time je osigurana uspješna prodaja dionica NLB-a tako da su u IPO-u mogli sudjelovati brojni međunarodni ulagači", pojasnili su iz NLB-a. U slučaju kotacije isključivo na lokalnoj burzi, po njihovom mišljenju, potreban je dobro razvijen domaći kapitalni tržišni sustav i snažna povezanost s međunarodnim kapitalnim tijekovima. "S obzirom na to da se o tome i danas razgovara, jasno je da je odluka o ponudi GDR-a na Londonskoj burzi bila primjerena i ispravna", dodaju.

Odluka o kotaciji je skup različitih čimbenika, kažu u NLB-u. Navode poravnanje između dvaju kapitalnih tržišta, prepoznatljivost određene tvrtke u zemlji druge kotacije (povećani ugled među kupcima/korisnicima), troškove kotacije, regulatorne zahtjeve, dubinu kapitalnog tržišta, "ali i dovoljno vidljiv položaj tvrtke unutar burze – potencijal za uključivanje u lokalne i globalne indekse te u portfelje domaćih institucionalnih ulagača".

Važna je i odluka vlasnika o tome koliki dio tvrtke ponuditi stranim ulagačima i što žele postići: predstavlja li druga kotacija samo izlog tvrtke (pri čemu je za uređen izlog potrebna dovoljna likvidnost dionica) ili se radi o prikupljanju većeg kapitala.

"U slučaju potonjeg, prije donošenja odluke o kotaciji na određenoj burzi potrebni su odgovarajući marketinški i obrazovni napori s ciljem da se ulagači dovoljno informiraju o tvrtki, zemlji/regiji i poslovnom okruženju", smatraju. Na kraju, kotiranje većeg postotka kapitala, prema njihovim iskustvima, povlači i odluku o sustavu upravljanja tvrtkom. "Mnoge od tih odluka ključne su strateške naravi i nikako ih ne treba uzimati olako", ističu.

Izbor između Londona i Varšave

Sve navedene tvrtke birale su između londonske i varšavske burze. Zašto baš te dvije? U Krki su kratki i jasni: "Kotacija na Varšavskoj burzi osigurala je veću prepoznatljivost na međunarodnim kapitalnim tržištima." Također su naglasili da je Poljska jedno od Krkinih ključnih tržišta za prodaju proizvoda te da je Krka tamo dobro poznata.

Što se tiče prometa, iz Krke su objasnili da je veći na Ljubljanskoj burzi, dok su iz NLB-a odgovorili kako primjećuju "stalnu migraciju kapitala iz Londona u Ljubljanu, tako da je krajem rujna udio kapitala u Londonu prvi put bio manji od udjela kapitala u Ljubljani".

"Tvrtke kojima su važniji brend i prepoznatljivost logičnije biraju London. NLB je najveća slovenska banka i kao takva treba međunarodnu prisutnost kako bi privukla globalne institucionalne ulagače", smatra analitičar Domagoj Grčević iz zagrebačke tvrtke InterCapital.

Dodaje kako je Londonska burza jedan od najvećih financijskih centara na svijetu s velikim brojem ulagača koji su zainteresirani za bankarski sektor, što je ključni razlog zašto se NLB odlučio za London: "Traženje globalnog kapitala. London nudi prestiž i likvidnost, ali s time dolaze i veća regulacija i troškovi."

S druge strane, sugovornik smatra da Varšavska burza omogućava pristup regionalnim ulagačima iz srednje i istočne Europe (CEE): "Varšava je također poznata po industrijskoj proizvodnji, pa je za Krku bila logičniji izbor. Kao farmaceutska tvrtka, Krka je snažno prisutna u srednjoj i istočnoj Europi, posebno u zemljama bivšeg istočnog bloka, zbog čega je Varšava prirodniji izbor za njih."

Prednosti i nedostaci kotacije na dvjema burzama

Kotacija na dvjema burzama, posebno kada se radi o različitim investicijskim bazama (npr. regionalnoj i međunarodnoj), prema Grčeviću, može poboljšati obujam trgovanja i učiniti dionice privlačnijima ulagačima zbog bolje likvidnosti s pristupom široj bazi investitora i većom vidljivošću.

"Pozitivne posljedice takve kotacije su lakša dostupnost vrijednosnih papira stranim ulagačima, primjena najboljih praksi u upravljanju tvrtkama kroz dijalog s najvažnijim svjetskim investitorima, napredak na području održivosti, pristup međunarodnim kapitalnim tržištima za potrebe izdavanja dužničkih vrijednosnih papira te općenito veći ugled tvrtke", objasnili su iz NLB-a.

"Nedostaci sigurno postoje, ali smatram da su u ovom slučaju daleko manji od prednosti koje donosi dvojna kotacija", kaže Grčević. "Najveći nedostatak ili prepreka, ne bih rekao slabost, leži u tome što je likvidnost podijeljena između dviju burzi, što može utjecati na ulagače koji površno pregledavaju stvari i zaključe da tvrtka nije dovoljno likvidna za njihovu poziciju, a pritom su možda pogledali samo Ljubljansku burzu", upozorava sugovornik.

Prema njegovim riječima, može se dogoditi i da kotacija na drugoj burzi smanji obujam trgovanja na primarnoj burzi, posebno ako je sekundarna burza veća, kao što je London. Dijeljenje tržišne likvidnosti istaknuto je kao glavni negativni učinak i u NLB-u: "To se očituje u još uvijek čestoj zabludi ulagača koji pogledaju samo jednu od kotacija i zaključuju da naše dionice nisu dovoljno likvidne za njihove portfelje."

"Postoje i druge prepreke, poput zahtjevnijih regulatornih opterećenja za tvrtku i većih troškova kotacije na objema burzama, ali u kontekstu dvojne kotacije, smatram da prednosti daleko nadmašuju zapisane prepreke", zaključuje Grčević.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar