ECB opet spustio kamatne stope, slijedi li još rezova do kraja godine?

Europska centralna banka u četvrtak je ponovno odlučila spustiti kamatne stope, i to za 25 baznih bodova, što je odluka kakva se velikom većinom i očekivala. Tako će kamatne stope na novčani depozit iznositi 2,25 posto, na glavne operacije refinanciranja 2,40 posto, a na mogućnost posudbe na kraju dana 2,65 posto. Smanjenje na snagu stupa 23. travnja, a do kraja godine očekuju se još najmanje dvije odluke - u lipnju i rujnu. 

Vjerojatnost da će biti donesena upravo ovakva odluka, kaže za Bloomberg Adria TV Ivan Dražetić iz InterCapitala, iznosila je oko 90 posto, a on vjeruje kako će i u lipnju i rujnu ECB ponovno rezati kamatne stope, dodajući kako očekuje kako će doći do još jednog smanjenja u prosincu. 

"Time bi se deposit facility rate smanjio na 1,5 posto, a on je nakon današnje odluke na 2,25 posto," objašnjava.

Tijekom odgovaranja na novinarska pitanja nakon objave odluke, čelnica ECB-a Christine Lagarde naglasak je stavljala na šokove i neizvjesnost. Razlog tomu je, kaže Dražetić, "to što ne znamo kako će završiti pregovori između SAD-a i Europske unije oko vanjske trgovine i carina - dakle, sve je moguće." 

Upozorava kako u ovom trenutku pregovori ne izgledaju dobro: "Niti jedna strana ne popušta, ali tek su počeli."

Uvjeren je kako je pred Europskom centralnom bankom jedan period neizvjesnosti, no dodaje kako si ECB ipak "može priuštiti luksuz gledanja i čekanja" kako će se situacija razvijati.

Kada je riječ o euru, on se "i dalje pomiče sukladno normalnoj dinamici vezano za prinose - ako prinosi padaju, euro raste. Ako prinosi rastu, euro pada," objašnjava Dražetić. 

"Meni se čini da bi u nadolazećem razdoblju možemo očekivati euro-dolar između 1,135 i 1,150. Mislim da će vrlo teško probiti 1,15, a istovremeno ne očekujem značajniju aprecijaciju dolara zbog svih događaja u okruženju," kaže. Tržišta će reagirati na kretanje trgovinskih pregovora, a Dražetić vjeruje kako do sredine petog mjeseca možemo očekivati period zastoja. 

Carine koje su uvele Sjedinjene Američke Države su bez presedana u posljednjih 60, 70, čak i više godina, podsjeća. "Mi smo inicijalno predviđali da je to samo pregovaračka taktika Donalda Trumpa, znači ono što je radio u prvom mandatu... ali dogodilo se nešto potpuno drugačije. Kina je odgovorila podizanjem carina, na što je Donald Trump još podigao carine i na kraju smo došli do vrhunca. Momentalno, koliko vidimo, nema nikakvih pregovora između SAD-a i Kine, a to su dvije najveće ekonomske zone danas. Ako trgovina između ove dvije zemlje bude usporena, možemo očekivati solidan udarac na globalni ekonomski rast." 

Pošto EU mnogo trguje i s jednom i s drugom stranom u ovom trgovinskom sukobu, "gotovo je nemoguće da se to neće preliti u Europsku uniju."

"Vi imate spori rast BDP-a u eurozoni, a istovremeno je prosjek javnog duga EU-a 90 posto BDP-a, a eurozone oko stotinjak posto BDP-a. U takvom kontekstu mislim da si eurozona ne može dozvoliti previsoke kamatne stope," dodaje. "Ako dođe do usporavanja ekonomske aktivnosti, nema nikakvih problema da harmonizirani indeks potrošačke inflacije padne debelo ispod 2 posto. Vi u biti imate vrlo solidne razloge za dva rezanja kamatnih stopa do kraja godine, a ja sam uvjeren da bi moglo biti i treće rezanje." 

Prethodnik Christine Lagarde na poziciji predsjednika ECB-a, Mario Draghi, sigurno bi smanjio kamatne stope za 50 baznih bodova, odnosno dvostruko u odnosu na ovu odluku, uvjeren je Dražetić. "Mi smo danas dobili dojam da je ECB odradio ono što je tržište očekivalo i ništa više. To znači da bi se ECB mogao ponovno naći u zaostacima, behind the curve, i onda sam siguran da će nastaviti isporučivati ono što tržište očekuje." 

S mogućim trećim rezanjem kamatnih stopa krajem godine, stope na novčani depozit iznosile bi 1,5 posto, a to je stopa koja, objašnjava Dražetić, potiče gospodarsku aktivnost, no tempo nije ubrzan upravo zbog neizvjesnosti. 

A što je sa zemljama u našem okruženju koje nisu članice Europske unije, a samim time i eurozone? 

Kako prinosi na obveznice padaju, tako uvjeti za zaduživanje postaju sve povoljniji. "Ono što je moje pitanje je kako će ovo sve što se događa, govorim o makroekonomskim faktorima, kako će utjecati na razliku između prinosa, recimo Srbije, Slovenije, Makedonije, Crne Gore i sličnih zemalja, između ostalog i Rumunjske," kaže. 

Ono što za sada vidimo, dodaje, "jest da su oni više-manje suzdržani, a vidimo i da agencije zasad ne spuštaju kreditni rejting... Mađarskoj je spušten outlook, ali ne i rejting, Rumunjskoj možda bude spušten rejting u drugoj polovici godine, što bi moglo utjecati na spreadove, ali zasad nema neke bitne promjene." 

"Ono što također vidimo je da obveznicama koje su izdane ove godine se trguje sa širim spreadovima nego što je bilo na izdanju, međutim to prvenstveno pripisujemo strukturi tržišta. Crna Gora je ove godine izdala 850 milijuna eura u novoj obveznici i to je bilo zapravo najveće izdanje ikada od strane Crne Gore na međunarodnom tržištu. Ni druge zemlje ne zaostaju puno," govori Dražetić. 

Većina zemalja je ovu povoljnu priliku u prvom tromjesečju ove godine iskoristila da odradi najveći dio financiranja za čitavu godinu. "Meni se čini da bi, da sada idu na tržište, prošli po više-manje istim uvjetima, ali sigurno bi bilo volatilnosti," vjeruje. "Ne vjerujem da su se uvjeti zaduživanja išta pogoršali, ali bilo bi dobro pričekati još koji mjesec... jer u biti efekt carina još uvijek ne vidite u hard data." 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu. 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar