Nakon pandemije koronavirusa, sam spomen cjepiva u dijelu javnosti izaziva nelagodu i podijeljene stavove. Ako se danas želite cijepiti protiv lajmske bolesti (od koje samo u SAD-u godišnje oboli 476 tisuća ljudi), izbori su vam ograničeni. Zapravo, morali biste pronaći odmetnutog veterinara koji bi bio voljan eksperimentirati na vama. Jedine opcije na tržištu su za pse. Cjepivo za ljude postojalo je, ali povučeno je s polica prije više od 20 godina, spletom niza okolnosti. U tijeku je razvoj novog cjepiva koje bi trebalo stići na tržište 2026. godine.
Lajmska bolest ili borelioza infekcija je koju uzrokuje bakterija Borrellia burgdoferi koja se prenosi ugrizom inficiranog krpelja. Naziv je dobila 1975. godine, kada je u američkom gradu Lyme u Connecticutu kod neobično velikog broja djece dijagnosticiran mladenački reumatoidni artritis. Otkrilo se da je većina djece koja je zaražena živjela blizu šumovitih područja naseljenih krpeljima. Također su ustanovili da su se prvi simptomi kod djece tipično pojavili u ljetnim mjesecima, što se podudaralo sa sezonom krpelja.
Prvo cjepivo protiv lajmske bolesti predstavljeno je 1998. godine, no povučeno nakon samo četiri godine. Farmaceutska kompanija SmithKline Beecham (danas GSK) dobila je odobrenje za prvo cjepivo za ljude, nazvano Lymerix. Oglasi za lijek prikazuju ženu na zelenom travnjaku koja upozorava: "Dobila sam lajmsku bolest prošlog proljeća i liječim se od ozbiljnih zdravstvenih problema. Tada to nisam mogla spriječiti, ali ti sada možeš." Pokazalo se da Lymerix sprječava bolest u oko 75 posto slučajeva, što je prilično učinkovito; učinkovitije čak i od cjepiva protiv gripe koje ima 40 do 60 posto uspješnosti.
Čitaj više

AstraZeneca od Pfizera kupuje portfelj genskih terapija za rijetke bolesti
AstraZeneca je pristala kupiti portfelj genskih terapija za rijetke bolesti od Pfizera.
28.07.2023

EK slomio proizvođače cjepiva za COVID, ali to će platiti i Hrvatska
Članice EU-a do sada su podijelile 526 milijuna doza, od čega je 494,4 milijuna doza već isporučeno.
26.05.2023

Crveni alarm UNICEF-a, 67 milijuna djece nije primilo rutinska cjepiva
UNICEF je izračunao da oko 67 milijuna djece diljem svijeta između 2019. i 2021. nije primilo rutinske injekcije.
20.04.2023

Nova globalna pandemija prijeti u idućih deset godina
Analitičari šansu za novu smrtonosnu pandemiju procjenjuju na 27,5 posto.
14.04.2023
Lymerix je bio važno znanstveno postignuće. Neutralizirao je bakteriju koja uzrokuje bolest dok je još bila u krpelju. Ali suočio se s brojnim preprekama. Regulatori su ga podržali prilično mlako jer se smatralo da lajmska bolest nije nacionalni problem. Sredinom 1990-ih, samo je oko 16 tisuća slučajeva lajmske bolesti prijavljeno je u SAD-u svake godine, uglavnom grupiranih na sjeveroistoku gdje su krpelji koji prenose bolest bili najčešći. To nije bila nacionalna briga. K tome, Lymerixu je presudila još jedna okolnost.
Odobren je iste godine kada je britanski liječnik Andrew Wakefield objavio eksplozivan (i na kraju diskreditiran) rad povezujući uobičajeno dječje cjepivo za ospice, zaušnjake i rubeolu sa sve većim brojem dijagnoza autizma. Kad su njegove teorije prešle Atlantik, u SAD-u su udružile snage s još jednim mitom o cjepivu koji je bio u optjecaju: da bezopasni konzervans za cjepivo na bazi žive također uzrokuje autizam kod djece. Ta je kombinacija označila početak ere skepticizma oko raznih cjepiva. Nije trebalo dugo da se pojavi i zabrinutost oko Lymerixa. Povučen je iz upotrebe 2002. godine.
Dva desetljeća kasnije, farmaceutski div Pfizer provodi treću fazu kliničkih ispitivanja za novo cjepivo koje bi trebalo ući u upotrebu 2026. godine. Procjene kažu da od lajmske bolesti oboli oko 476 tisuća ljudi u SAD-u, i 200-tinjak tisuća u Europi. Je li to trajno rješenje za ozbiljnu i globalno prisutnu bolest i hoće li ga tržište prihvatiti nakon skepsi i kontroverzi koje su pratile cijepljenje u koronapandemiji? Na ključna pitanja priče s naslovnice Bloomberg Businessweeka odgovara nam autorica Kristen Brown.
Razgovor pogledajte u videu.