Predsjednik Udruge profesionalnih rizik menadžera u BiH (UPRMBiH) i član Uprave Sparkasse Bank BiH Igor Jokić govori o utjecaju umjetne inteligencije na bankarski sektor, novoj paradigmi upravljanja rizicima i predstojećoj konferenciji „Bankarstvo u eri umjetne inteligencije: Prilike i izazovi“, koja će 28. studenoga u Sarajevu okupiti vodeće stručnjake iz regije i Europe.
promo
Kako promjene koje donosi umjetna inteligencija oblikuju bankarsku industriju i njezine usluge u najširem smislu?
Umjetna inteligencija (AI) nije samo tehnološka inovacija – ona je globalna revolucija koja mijenja gotovo svaku industriju, pa tako i bankarsku. AI već mijenja način na koji banke razumiju klijente, upravljaju rizicima i donose odluke. Transformacija se događa u brzini i kvaliteti analize podataka, rješavanju upita u stvarnom vremenu putem automatiziranih asistenata, personaliziranim uslugama i učinkovitijim poslovnim procesima. AI također otvara vrata većoj financijskoj uključenosti – omogućavajući procjenu kreditne sposobnosti i onim klijentima koji nemaju tradicionalnu kreditnu povijest, čime se širi dostupnost financijskih usluga i jača društvena uloga bankarskog sektora. S druge strane, ova promjena zahtijeva i novi način razmišljanja: pomak od statičnih modela prema dinamičkom učenju i odlučivanju u stvarnom vremenu. To znači da bankarstvo ulazi u fazu u kojoj su tehnologija, znanje i etika podjednako važni čimbenici stabilnosti. U tom spoju ljudi ostaju ključni jer će sposobnost da interpretiramo podatke i donesemo odgovorne odluke i dalje razlikovati dobre od najboljih banaka.
U kojem će se smjeru razvijati funkcija upravljanja rizicima u bankarstvu pod utjecajem AI tehnologija?
Iako će umjetna inteligencija donijeti velike promjene u paradigmi, temeljna misija rizik menadžera ostaje ista – zaštita kapitala banke i osiguravanje njezine financijske stabilnosti. Međutim, AI era mijenja način na koji se ta misija ostvaruje: uloga se transformira iz pretežno reaktivne u izrazito prediktivnu i proaktivnu. Umjetna inteligencija, osim što optimizira repetitivne i statističke zadatke te preusmjerava resurse na dublje analize, donosi i suštinsku promjenu – strateško promišljanje koje, umjesto da se fokusira na sadašnjost ili prošlost, omogućuje upravljanje rizicima orijentirano prema budućnosti. Generativni AI može osloboditi resurse koji se danas troše na dijagnostiku i utvrđivanje uzroka događaja te otvoriti prostor da se učinkovitije bavimo predviđanjem onoga što možemo očekivati. Ovakve prediktivne prakse i alati postoje i danas, ali s AI tehnologijama oni mogu postati znatno napredniji, sofisticiraniji i učinkovitiji, što uz pravilnu primjenu donosi višestruke prednosti – prije svega za kvalitetu aktive i stabilnost banaka. Bolje predikcije znače pravovremenije prepoznavanje ranih upozoravajućih signala, mitigaciju i zaštitu od budućih nastajućih rizika, što i jest srž upravljanja rizicima. Time se otvara prostor da uloga rizik menadžera unutar bankarskih organizacija dobije novu, savjetodavnu dimenziju prema prodajno orijentiranim funkcijama, da se perspektive približe i da se sinergija unutar banke dodatno ojača. Takva cjelovitija i egzaktnija slika sadašnjih i budućih rizika može pomoći u razvoju novih proizvoda, unapređenju savjetovanja klijenata i stvaranju kvalitetnijeg korisničkog iskustva.
Istodobno, AI donosi i nove vrste rizika – od rizika modela, gdje algoritmi mogu donijeti pogrešne odluke, do etičkih izazova poput diskriminacije, netransparentnosti i potrebe za još većim fokusom na kvalitetu podataka. Banke će morati razviti jasne interne okvire za upravljanje AI tehnologijama – uključujući procese validacije modela, kontinuirano i sustavno upravljanje podacima te usklađenost s regulatornim zahtjevima. AI governance postat će sastavni dio funkcije upravljanja rizicima, a suradnja s regulatorima i stručnim zajednicama bit će ključna za očuvanje povjerenja i stabilnosti. Naravno, sve to zahtijeva ozbiljnu pripremu i ulaganja. Rizik menadžeri morat će jačati vlastite kompetencije, imati viši stupanj razumijevanja načina rada modela, ali i pažljivo nadzirati te ublažavati rizike koje ovakve inovacije mogu nositi sa sobom. Tomu se mora posvetiti najviša razina pažnje – možda čak i viša nego u bilo kojoj drugoj oblasti – jer mehanizmi upravljanja rizicima predstavljaju stup stabilnosti bankarskog sustava i tu ne smije biti kompromisa. Kako bi se spriječilo da rizici koje AI može generirati nadmaše njezine koristi, nužno je razviti i odgovarajući zakonski okvir koji će postaviti jasne granice i pravila za korištenje algoritama u financijskom sektoru. Taj okvir mora obuhvatiti pitanja transparentnosti, zaštite podataka, odgovornosti za odluke koje AI donosi, kao i sprječavanja diskriminacije i zloupotrebe.
Što u praktičnom, operativnom smislu znači “AI-driven risk management” i kako će on usmjeriti razvoj struke?
U bankarstvu “AI-driven risk management” označava prijelaz iz svijeta statičnih pravila i povijesnih podataka u eru dinamičkog učenja i predviđanja u stvarnom vremenu. To nije futuristički koncept, već skup praktičnih operativnih promjena koje osiguravaju kvalitetniju zaštitu financijskih institucija. AI-vođeno upravljanje rizicima u praksi se najčešće očituje u preciznijim i sofisticiranijim procjenama rizika te u automatiziranom odlučivanju o kreditnim zahtjevima klijenata. AI modeli analiziraju tisuće mikrovarijabli – daleko više od klasičnih pokazatelja – kako bi stvorili mnogo precizniju sliku kreditne sposobnosti klijenta. To banci omogućuje proaktivno reagiranje i ranije prepoznavanje slabosti u portfelju, čime se značajno poboljšava preciznost određivanja cijena kredita i smanjuju gubici. Nadalje, AI je revolucionirao detekciju prijevara u stvarnom vremenu. Umjesto otkrivanja prijevara nakon što su se dogodile, modeli strojnog učenja neprekidno uče o novim obrascima i anomalijama. Sposobni su analizirati milijune transakcija u milisekundama i blokirati sumnjive aktivnosti prije izvršenja, učinkovito prateći korak s naprednim kibernetičkim kriminalom. Također, u području sprječavanja pranja novca (AML), AI drastično smanjuje broj “lažnih uzbuna”. Filtriranjem i analizom podataka s visokom preciznošću fokusira analitičare rizika samo na slučajeve koji uistinu zahtijevaju ljudsku intervenciju, čime se značajno povećava učinkovitost i osigurava usklađenost s brzim regulatornim promjenama. Ovakva transformacija zahtijeva i evoluciju struke. Rizik menadžeri morat će razvijati vještine iz područja analitike, razumijevanja algoritama i rada s podacima. U budućnosti će se formirati interdisciplinarni timovi koji povezuju financije, tehnologiju i regulativu, čime se funkcija upravljanja rizicima pozicionira kao strateški partner u razvoju poslovanja.
Koju ulogu u svemu tome ima Udruga rizik menadžera BiH?
Udruga profesionalnih rizik menadžera BiH ima ključnu ulogu u promicanju najviših standarda i najboljih praksi upravljanja rizicima u bankarstvu. Njezina je misija kontinuirano podizati razinu stručnih znanja i kompetencija u struci te biti relevantan partner regulatorima, bankama i drugim financijskim institucijama u oblikovanju politika i regulative. Udruga također nastoji stvarati okruženje u kojem se razmjenjuju iskustva i vodi stručni dijalog između svih aktera koji utječu na stabilnost financijskog sustava – banaka, financijskih institucija, realnog sektora, regulatora, akademske i stručne zajednice. Samo kroz takvu suradnju moguće je osigurati da sektor upravljanja rizicima u BiH i regiji ostane moderan, kompetentan i proaktivan. Upravo s tim ciljem, Udruga 28. studenoga u Sarajevu organizira Treću regionalnu konferenciju pod nazivom „Bankarstvo u eri umjetne inteligencije: Prilike i izazovi“, koja će okupiti vodeće domaće i međunarodne stručnjake iz područja bankarstva, gospodarstva, zakonodavstva i tehnologije.
Što očekujete od tog događaja?
Treća regionalna konferencija Udruge profesionalnih rizik menadžera „Bankarstvo u eri umjetne inteligencije: Prilike i izazovi“ okupit će regionalne i međunarodne poslovne lidere i eksperte kako bi otvorili ključna pitanja i razmijenili iskustva o prilikama i izazovima koje AI tehnologije donose bankarstvu, posebno u području upravljanja rizicima. O umjetnoj inteligenciji mnogo se govori u segmentima prodaje, IT-a, komunikacija i korisničke podrške, ali mnogo manje u domeni rizika – što je razumljivo, jer je riječ o najsloženijoj funkciji bankarskog sustava, odgovornoj za očuvanje kvalitete aktive, otpornost banaka i stabilnost sektora. Međutim, ova tema više nije budućnost – ona je već prisutna – i vrijeme je da se o njoj razgovara otvoreno i stručno. Naš cilj nije samo informirati, već potaknuti dijalog, razmijeniti znanja i povezati ljude koji mogu doprinijeti tome da bankarski sektor što spremnije i kompetentnije uđe u eru umjetne inteligencije.
Koje poruke smatrate ključnima za budućnost upravljanja rizicima u BiH i regiji?
Ključna poruka je da je „znanje naša prva linija obrane“. U eri umjetne inteligencije, sposobnost razumijevanja tehnologije, ali i njezine odgovorne, etičke i svrhovite primjene, postaje presudna za stabilnost financijskog sustava. Drugo, moramo jačati struku kroz suradnju, razmjenu iskustava i otvoren dijalog – unutar banaka, ali i između banaka, regulatora, akademske zajednice i IT sektora. AI ne poznaje institucionalne granice, pa ih ne bi trebao poznavati ni naš pristup rizicima. I treće, budućnost upravljanja rizicima leži u spoju ljudske prosudbe i tehnološke snage. Samo kombinacija znanja, integriteta i naprednih alata može osigurati da bankarstvo ostane sigurno, odgovorno i usmjereno prema razvoju realne ekonomije.