Domaće banke i štedionice u prvih su šest mjeseci ostvarile ukupno tri milijarde kuna dobiti, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB), a najviši profit ostvarile su Zagrebačka i Erste banka. Ukupna dobit kreditnih institucija je 19 posto viša nego lani, ali i šest posto manja nego u istom razdoblju 2019. godine. Nastavak je to oporavka poslovanja otežanog pandemijom, iako čak niti ona nije znatno narušila profitabilnost hrvatskoga bankovnog sektora. Tijekom prvog polugodišta 2020. godine, banke su ostvarile neto profit od 1,7 milijardi kuna.
Najveća domaća banka, Zagrebačka, sama je zaslužna za blizu trećine ukupnog profita u prvih šest mjeseci. Njena dobit je do kraja lipnja dosegnula 911 milijuna kuna, 29 posto više nego u istom razdoblju 2021. godine. S Erste & Steiermärkische bankom, koja je u prvih šest mjeseci ostvarila zaradu od 745 milijuna kuna, ove dvije banke zaslužne su za 54 posto dobiti cijeloga bankovnog sustava. Profit Erste banke je 46 posto viši nego lani.
Od većih banaka, dobit su povećale i PBZ, za 19 posto, na 571 milijun kuna, te OTP banka za čak 49 posto, na 408 milijuna. Raiffeisen banka je u prvih šest mjeseci imala za nijansu niži rezultat nego lani, ovogodišnjih 205 u odnosu na lanjskih 209 milijuna kuna, dok je Addiko banci dobit smanjena za više od trećinu, s 80 na 50 milijuna kuna. Još veći pad rezultata zabilježila je Hrvatska poštanska banka, i to sa 147 na 58 milijuna kuna, odnosno za 60 posto.
Među manjim bankama našla su se i dva gubitaša. Nova hrvatska banka, odnosno bivša Sberbank je, očekivano s obzirom na to što ju je sve snašlo, u prvom dijelu godine zabilježila gubitak od 34 milijuna kuna (lani je ostvarila dobit od 18 milijuna). Negativno je poslovala i J&T banka koja je imala neto gubitak od 8,1 milijun kuna u usporedbi s lanjskom šestomjesečnom dobiti od 3,9 milijuna.
Podaci središnje banke ukazuju na nastavak dugogodišnjeg trenda pada kamatnih prihoda banaka u skladu s kretanjima na tržištu novca. Dugo razdoblje niskih kamatnih stopa na globalnom tržištu snizilo je kamatne prihode koje banke ostvaruju od kredita, a u Hrvatskoj je dodatni pritisak na pad kamata došao zbog pridruživanja Europskoj uniji i posljedične stabilizacije gospodarstva.
Kamatni prihodi su tako do kraja lipnja dosegnuli 5,23 milijarde kuna, tri posto manje nego 2021. godine. Prihodi su najniži još od 2013. godine, dokad dosežu dostupni podaci HNB-a, kad su bili gotovo dvostruko viši i iznosili gotovo deset milijardi kuna. Iako su na globalnom tržištu kamatne stope ove godine krenule prema gore kako su se središnje banke odlučile stezanjem monetarne politike boriti sa sve jačom inflacijom, pitanje je koliko će se to odraziti na prihode domaćih banaka u drugom dijelu godine.
Analitičari Bloomberg Adrije smatraju kako bi eventualni pritisak na rast kamatnih stopa na kredite u regiji mogao biti anuliran padom potražnje za zajmovima zbog očekivanog usporavanja ekonomije. Anketa središnje banke o očekivanjima domaćih bankara, čiji su rezultati objavljeni sredinom srpnja, pokazala je da bankari očekuju rast potražnje za kreditima barem do kraja rujna. No radilo se uglavnom o kratkoročnim kreditima.
Pritisak na pad kamatnih stopa dolazit će i zbog velike količine likvidnosti. Već ionako visoku količinu novca na tržištu središnja banka će dodatno povisiti kroz nekoliko koraka kojima je, zahvaljujući ulasku Hrvatske u eurozonu, obećala osloboditi više desetaka milijardi kuna.
Pad kamatnih prihoda domaće su kreditne institucije pokušale nadoknaditi rastom prihoda od naknada i provizija. One su u prvih šest mjeseci dosegnule čak 2,7 milijardi kuna, što je 20 posto više nego lani, a više je, i to za 12 posto, čak i nego 2019. godine.
.webp){kind=icon}
