Galeković: Drvna industrija može imati višak u robnoj razmjeni od 700 milijuna eura

Pad investicija na ključnim tržištima za hrvatske drvoprerađivače, Italiji i Njemačkoj, morao se osjetiti kroz pad narudžbi i izvoza, pa je u prva četiri mjeseca ove godine suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni u tom sektoru pao za šest milijuna eura na godišnjoj razini na 144 milijuna eura.

O očekivanjima i perspektivi za taj sektor koji je jedan od rjeđih u kojima Hrvatska ostvaruje suficit porazgovarali smo s predsjednikom Udruženja drvno-prerađivačke industrije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i direktorom tvrtke PPS Galeković Filipom Galekovićem.

Zanimalo nas je ponajprije koliki je u optimalnim tržišnim uvjetima potencijal izvoza na temelju potencijala prerade drva u Hrvatskoj.

"Prethodnih par godina, od 2019. do 2022., najveći suficit u prva četiri mjeseca robnom razmjenom drva, proizvoda od drva i namještaja ostvaren je u 2022.  godini, a iznosio je 218 milijuna eura. Procjenjujemo da bi uz povoljne tržišne uvjete suficit drvne industrije za prva četiri mjeseca mogao dosegnuti od 250 do 300 milijuna eura, a na godišnjoj razini biti veći od 700 milijuna eura", smatra Galeković.

Pad fizičkog obujma prerade drva i proizvodnje namještaja usporio je u prvih pet mjeseci, no budući da je trend i dalje negativan, višak poluproizvoda i proizvoda na skladištima nastavlja stvarati glavobolju. Budući da spuštanje cijene radi prodaje nije dobra opcija, koje je rješenje?

"Realno je da tvrtke probaju plasirati viškove na nova tržišta iako primjećujemo da pojedini poduzetnici spuštaju cijene ispod proizvođačkih kako bi osigurali cash flow ili podmirenje kreditnih obveza, što je najgora varijanta jer ruši cijene svima. Najlogičnije je probati se fokusirati na proizvode za kojima još postoji potražnja na tržištu te probati izdržati skladištenje jedno razdoblje. Naznake s tržišta su da bi nakon godišnjeg odmora krivulja trebala krenuti prema gore te da bi se polako skladišta počela prazniti", ocjenjuje Galeković.

Filip Galeković

Drvoprerađivači su se nedavno obratili Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) za potporu u sadašnjoj nezavidnoj situaciji oko subvencioniranog programa kreditiranja obrtnih sredstava. Zatražili su odobrenje moratorija na postojeće kredite HBOR-a i produljenje rokova podnošenja zahtjeva za nova zaduženja, kao i povećanje limita tih zaduženja.

"Moram naglasiti i pohvaliti suradnju s HBOR-om koji je izuzetno kooperativan i reagira na tržište kao i prijedloge poduzetnika prema resornim ministarstvima. Prema zadnjim informacijama uskoro bi se trebala realizirati prolongacija rokova za kredite za obrtna sredstva za poduzetnike u djelatnostima prerade drva i proizvodnje namještaja do kraja ove godine te maksimalan iznos pojedinog kredita povećati na dva milijuna eura. Također, nadamo se brzom i pozitivnom odgovoru po pitanju moratorija na postojeće kredite jer je taj model pomoći dijelu tvrtki interesantniji nego uzimanje novih dodatnih kreditnih linija", ustvrdio je Galeković.

U prošloj godini hrvatska drvna industrija plasirala je proizvode na tržišta čak 111 zemalja, a na zemlje Europske unije (EU) otpada više od 70 posto izvoza drva, proizvoda od drva i namještaja.

Vrijednost izvoza u EU bila je 1,045 milijardi eura, što je 74,3 posto ukupnog izvoza. U Afriku je, primjerice, vrijednost izvoza iznosila 102,8 milijuna eura.

Pojedinačno, vodeće izvozno tržište je Italija s plasmanom vrijednim 329 milijuna eura ili 22,7 posto ukupnog izvoza, a slijedi Njemačka sa 166 milijuna eura, Austrija sa 121 milijunom eura, Egipat sa 78 milijuna te Bosna i Hercegovina sa 66 milijuna eura.

Najveći rast izvoza u prošloj godini zabilježen je na tržištu Velike Britanije, i to za 181 posto na 7,3 milijuna eura.

Ove godine u prva četiri mjeseca izvoz u EU iznosio je 374,5 milijuna eura ili 70,4 posto. U tom razdoblju po vrijednosti izvoza nakon Italije, Njemačke i Austrije probile su se Slovenija i Kina. Što se Kine tiče, godišnji rast je 212 posto na 13,7 milijuna eura.

Depositphotos

Galeković napominje da proizvođači ulažu napore za izlazak na tržišta zemalja kao što su Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar, Kuvajt, SAD, Kanada i Vijetnam.

Tvrtka PPS Galeković je u prvoj polovici ove godine ostvarila rezultate na razini protekle.

"U prvoj polovici godine smo na razini protekle, ali s tendencijom rasta pa smatramo da ćemo biti bolji nego u protekloj. Vidimo rast narudžbi na njemačkom tržištu koje nam je najznačajnije palo, ali i u ostatku EU-a. Također, pojačali smo aktivnosti na sjevernoameričkom tržištu gdje vidimo najviše prostora za rast. Izuzetno smo aktivni u domaćoj stanogradnji tako da nam je hrvatsko tržište važno i uzima oko 25 posto prodaje. Također, radimo na povećanju prodaje u Engleskoj i Irskoj gdje smatramo da ima potencijala", kaže Galeković.

Njegova tvrtka najviše proizvodi višeslojne parkete, zatim masivne ploče te masivni parket, kao i decking za eksterijere i pelet. Pokrenuta je i proizvodnja električne energije iz biomase, čime se nastoji maksimizirati iskorištavanje sirovina.

Zanimljivo je čuti i može li se procijeniti daljnji razvoj situacije na tržištima u nastavku godine.

"Danas je teško išta predvidjeti kratkoročno, a kamoli dugoročno. Smatramo iz razgovora s partnerima da bi nakon godišnjih odmora trebalo doći do normalizacije tržišta i rasta, ali sve to ovisi o razvoju situacije u svijetu, prvenstveno rata u Ukrajini i Gazi te izborima u SAD-u. Sve su to značajni faktori koji utječu na cijene sirovina i energije, protok roba, uvođenje svakakvih restrikcija i novih davanja. Stoga, nužno je biti prisutan na više tržišta da se ne ovisi o pogoršanju situacije na jednom te pokušati stabilizirati cijene i dobavu energenata i sirovine", zaključuje Galeković.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar