.webp){kind=icon}
Cijene pulpe, odnosno celulozne kaše (engl. pulp), osnovne sirovine za proizvodnju papira, nalaze se na rekordnim razinama zbog neočekivano jake potražnje iz Kine, koja je zaslužna za 40 posto svjetske potražnje, kao i zbog povećane potražnje iz Europe. Uz to, štrajk u Finskoj, jednom od najvećih proizvođača drva i celulozne kaše, te poplave u Južnoj Americi natjerali su proizvođače na znatno povisivanje cijena.
Cijena kaše tipa NBSK (Northern Bleached Softwood Kraft) tako je u Europi od početka godine porasla za oko 30 posto na 1.680 dolara po toni, dok je cijena kaše BHKP (Bleached Hardwood Kraft Pulp) u Europi porasla za čak 40 posto na 1.500 dolara za tonu. No zahvaljujući novim proizvodnim kapacitetima i padu potražnje iz Kine, u ostatku godine očekujemo pad cijena.
Kapacitet globalnog tržišta celulozne kaše je oko 70 milijuna tona, od čega 60 posto otpada na kašu od bjelogorice, a ostalo od crnogorice. Prema objavama najvećih proizvođača, poput najvećeg svjetskog dobavljača Suzana, zaslužnog za oko deset posto globalne proizvodnje, do kraja godine bi u pogonu trebalo biti dodatnih 10 posto kapaciteta, što će povećati ponudu na svjetskom tržištu.
Potražnja iz Kine snižena je za 20 posto u prvih pet mjeseci ove godine u odnosu na posljednjih pet mjeseci prošle zahvaljujući rastu baze. Lani su sagrađeni novi kapaciteti za papir, kartone i upijajuće papire, no očekuje se kako će kinesko tržište i dalje biti stabilno, s porastom potražnje za bjelogoricom, a padom za crnogoricom, što će stvarati pritisak na cijene kaše, s obzirom na to da je Kina najveći potrošač.
Kad su u pitanju troškovi, oko 80 posto troškova u proizvodnji kaše odlazi na energiju, drvnu masu i kemikalije. Ukupno, oko 40 posto proizvodnog troška je drvo. Cijena drvne mase na američkom tržištu pala je od početka godine za 20 posto, dok je cijena prirodnog plina u padu nakon što je u lipnju dosegnula maksimum.
Kemikalije čine oko 20 posto proizvodnog troška, a njihove cijene, poput natrijevog hidroksida koji se često koristi pri izbjeljivanju, u padu su, no cijena klora, druge kemikalije za izbjeljivanje, nalazi se na povijesnom maksimumu uz istovremeni blagi pad u ovoj godini.
Očekujemo postepeni pad cijena celulozne kaše sa sadašnjih razina za barem deset posto do kraja godine, što bi smanjilo pritisak na troškove proizvođača papirnih i njima srodnih higijenskih proizvoda i upijajućih papira. Glavni razlozi za takva očekivanja su:
1) Pad potražnje iz Kine
Pad kineske potražnje za celuloznom kašom leži iza pada cijene terminskih ugovora na burzi u Šangaju za 13 posto u odnosu na ovogodišnji maksimum, na sadašnjih 5.700 juana po toni. Pad potražnje vidljiv je i iz podataka o kineskom uvozu koji pokazuju 11 posto manji uvoz celulozne kaše u svibnju u odnosu na isti mjesec prošle godine
2) Dodatni proizvodni kapaciteti
Brazilski proizvođač celulozne kaše Suzano odgodio je otvaranje novog mlina za srpanj, kad će sadašnju globalnu proizvodnju dodatno povećati za 3,6 posto. S druge strane, prema planovima Arauca (petog po veličini proizvođača kaše u svijetu), dodatnih 2,5 milijuna tona kapaciteta trebalo bi stići do 2028. godine. Kineski Liansheng je počeo pokusnu proizvodnju s novim kapacitetom od dodatnih milijun tona.
3) Pad ulaznih troškova proizvodnje
Proizvodnja celulozne kaše znatno ovisi o globalnim trendovima u cijenama energenata, posebno nafti. Smirivanje geopolitičke situacije i stabilizacija cijena sirove nafte idu u smjeru smirivanja pritiska na ulazne troškove proizvodnje, poput cijena prirodnog plina i kemikalija, koji su izravno vezani uz cijene nafte i bili su izraženiji prethodnih mjeseci. Uz to, povoljan utjecaj ima i pad cijene drvne mase. No i dalje je prisutan pritisak radničkih sindikata vezan uz troškove rada. Primjerice, trošak zaposlenika u Suzanu predstavlja 6,3 posto ukupnog troška proizvodnje.
Jedan od znakova da bi cijene celulozne kaše mogle sporije padati je niska razina zaliha u europskim lukama. U prvih pet mjeseci ove godine, zaliha kaše u lukama bila je 28 posto niža nego godinu dana ranije, što je dodatno stvorilo pritisak na globalne cijene kaše. To smanjenje zaliha može se pripisati štrajku u finskoj drvnoj i papirnoj industriji zbog čega je došlo do bitnih poremećaja tijekom ožujka i travnja. No pozitivno rješenje štrajka i naknadni rast zaliha od pet posto signaliziraju da smo vjerojatno dosegnuli maksimum u cijenama celulozne kaše.
