Carinske ratove koji se trenutno vode između Amerike, Europe i Kine oko uvoza kineskih električnih automobila s posebnom pozornošću prati jedna tvrtka iz Svete Nedelje. Riječ je o HAHN Automation Group Hrvatska, odnosno hrvatskom ogranku njemačke grupacije koja proizvodi specijalne strojeve za potrebe automatizacije industrijskih procesa, a najviše rade s autoindustrijom.
Da pojednostavimo, kada se neki veliki proizvođač automobila odluči na razvoj novog proizvoda većinu proizvodnje prepusti velikim proizvođačima originalne opreme (OEM), a oni se onda obraćaju partnerima kao što je HAHN Automation Group kako bi im osmislili automatizirane proizvodne linije za sve dijelove koje ugovore. Potom te linije idu u tvornice gdje kreće masovna proizvodnja.
Naše, a svjetsko
"Mi u Hrvatskoj smo otvorili tvrtku 2014. i radimo dijelove strojeva koje zatim šaljemo na finiširanje u središnjicu, u Njemačku", objašnjava nam direktor Petar Krznar. Primjerice, rade linije za proizvodnju automobilskih zaslona, ali i za neke old school stvari poput turbo punjača, kočnica i slično.
Čitaj više
U Ogulinu je najveća tvornica ručno rađenog gelata za kojim se otimaju diljem svijeta
Najveća tvornica prirodnog gelata na svijetu nalazi se u Ogulinu, prostire se na 4500 kvadrata, a dnevno može proizvesti 15 tona.
13.06.2024
Infrastrukturni projekti ključni za regionalni razvoj, fondovi EU-a promijenili sliku Hrvatske
Razvoj digitalizacije, infrastrukture i pravedne porezne politike ključni su za smanjenje regionalnih razlika.
04.06.2024
Od Pelješkog mosta do digitalnih gradova: Tajna razvoja hrvatskih regija samo u EU-ovim fondovima?
Na panelu su predstavljene uspješne strategije lokalne samouprave za gospodarski razvoj i privlačenje investitora.
03.06.2024
PIK Vrbovec posljednjom velikom investicijom daje zamah hrvatskom agraru
PIK Vrbovec je prije par mjeseci u pogon pustio novu investiciju tešku 11 milijuna eura.
03.06.2024
Kako se tržište sve više okreće elektrifikaciji automobila, tako i u HAHN Automation grupaciji prate trendove pa se sve više okreću proizvodnji linija za njihovo testiranje.
Iako većinom rade za automobilsku industriju, surađuju i s drugim branšama. "Dijelom od nekih 20 posto pokrivamo medicinsku industriju, no u njoj je nešto teže osvojiti kupce zbog njihove zatvorenosti. Radili smo i za druge industrije, ali u automobilskoj smo nekako doma", ističe Krznar.
A upravo automobilsku industriju sve više muči vrsta krize identiteta. Prije nekoliko godina veliki proizvođači automobila najavili su oštar zaokret prema elektrifikaciji, velikim dijelom potaknuti i političkim dekretima te grandioznim najavama kako će se u EU-u za praktički par godina prestati proizvoditi vozila s klasičnim motorima. Naravno, pomogli su i poticaji. Ali taj se ambiciozni plan sve više razvodnjava jer su kupcima električni auti i dalje cjenovno nepristupačni i generalno neprivlačni zbog slabog razvoja infrastrukture.
Lutanje automobilske industrije
Zato je tvrtkama koje posluju u branši teško donositi dugoročne planove. Industrija je dosta inertna zbog strogih propisa o sigurnosti pa investicije treba planirati na rok od par godina, a u tih par godina se svašta može promijeniti.
"Ti kao investitor, odnosno OEM, više ne znaš gdje će tržište ići za pet-šest godina. Hoće li ići u smjeru klinaca koji se više uopće neće voziti u autima ili ćemo se okrenuti povoljnijim električnim autima pa onda nećemo uopće toliko ulagati u razvoj domaće autoindustrije, već u nešto drugo. Stoga je investitorima teško reći – evo vam toliko i toliko milijardi za razvoj nekog zaslona. A ako je njihova vizija nejasna, to se direktno odražava i na nas", govori nam Krznar, dodajući kako u slučaju narudžbe linije za proizvodnju zaslona njima treba oko godinu dana da je razviju.
A kad dovrše svoje strojeve, oni se izvoze diljem svijeta, uz izuzetak Afrike i Australije. "Najviše radimo za zapadnoeuropska tržišta i SAD, iako i Srbija posljednjih par godina strašno raste po pitanju autoindustrije, kao i, naravno, tržište Kine", priča Krznar.
Na pitanje o radnoj snazi u Hrvatskoj, Krznar ističe kako smo vani pomalo nepravedno percipirani kao zemlja turizma, iako imamo jako kvalitetne industrijske radnike koji ništa ne zaostaju za onima u zapadnoj Europi. Oni sa zapošljavanjem nemaju problema, u pogonu su sve mlada domaća lica, a Krznar ističe da najradije uzimaju nove ljude preko usmene predaje jer tako najbolje mogu sačuvati kulturu tvrtke kojoj pridaju posebnu pažnju. Nastoje i na više pozicije u tvrtki povlačiti ljude iznutra, iako se ne libe dovesti ni kadrove izvana kako bi malo osvježili krvnu sliku.
Trenutno zapošljavaju preko 70 radnika, od kojih je gotovo njih 50 u proizvodnom dijelu s prosječnom plaćom od 1250 eura, a kad smo već počeli s brojkama, zavirimo detaljnije i u financijske pokazatelje.
Promjena poslovnog modela
HAHN Automation Group Hrvatska je lani ostvario rast prihoda od preko 100 posto u odnosu na godinu prije i to s 3,4 milijuna eura.
Krznar nam je razložio što stoji iza takve bilance. "Prihodi su nam jako skočili jer smo promijenili model poslovanja. Do unatrag dvije godine nam je cijela nabava bila centralizirana u Njemačkoj i sav projektni materijal je u pravilu dolazio u Njemačku. Dakle, ako pričamo o liniji od 5 milijuna eura, značajan dio tog iznosa je trošak materijala. Sad taj materijal mi nabavljamo lokalno u Hrvatskoj i zato nam je trošak materijala koji fakturiramo prema kupcima rastao. Stoga smo odlučili implementirati naš ERP sistem, ići ukorak s digitalizacijom i investirati pola milijuna eura u automatizaciju skladišta, a zbog tih investicija imamo manje prelijevanje", objasnio nam je.
Na razini grupe je output bio na razini od oko 300 milijuna eura, a strateški cilj im je doseći pola milijarde eura u narednih par godina. Prognoze kažu da bi automobilsko tržište u cjelini trebalo rasti po stopi od četiri posto pa sličan skok planiraju i u HAHN Automation Group.
U 2014. godini, kada je otvorena podružnica u Hrvatskoj, većinski vlasnički udio u HAHN Automation grupaciji preuzeo je RSBG SE koji je u 2022. ostvario prihode od 1,5 milijardi eura, a iza njih pak stoji RAG-Stiftung čija imovina se kreće oko deset milijardi eura.
Uska grla
Krznara smo naposljetku pitali što ih najviše muči u svakodnevnom poslu, ako zanemarimo neizvjesnost globalnog automobilskog tržišta.
"Dva su glavna uska grla. Fizički prostor za širenje poslovanja u vidu novih većih skladišta te sve plići bazen radne snage u ovom kraju. Zato su mnoge firme već otišle istočnije, ali mi o tome ne razmišljamo", zaključuje Krznar.