Trgovanje na lokalnim burzama dionica u prvom je ovogodišnjem tromjesečju toliko živnulo da je to postalo isplativo čak i za samo tržište. Grupa Zagrebačke burze, koja uključuje Ljubljansku i Zagrebačku burzu, objavila je u ponedjeljak financijske rezultate koji pokazuju kako je do kraja ožujka ostvarila neto dobit od 101 tisuće eura. Lani u istom kvartalu rezultat poslovanja bio je gubitak od 20-ak tisuća eura.
Poslovni prihodi grupe porasli su za 14 posto na 965 tisuća eura, i to zahvaljujući višim prihodima od provizija i članarina koji su porasli zbog "znatno" snažnijeg prometa vrijednosnim papirima. Burzini financijski izvještaji pokazuju kako je promet skočio i na Ljubljanskoj i na Zagrebačkoj burzi.
Na Zagrebačkoj, ukupni promet u prvom je kvartalu porastao za čak 67 posto, s lanjskih 69,6 na ovogodišnjih 116,5 milijuna eura. Gotovo jednak promet ostvaren je i na Ljubljanskoj burzi. S lanjskih 72,4 milijuna eura porastao je za 61 posto na 116,9 milijuna eura.
Detaljniji podaci pokazuju kako je na obje burze do skoka došlo zahvaljujući rastu redovnog prometa dionicama. Na zagrebačkom je tržištu dionički promet skočio s 59 milijuna za 46 posto na 87 milijuna eura, a na ljubljanskom sa 66 milijuna za 54 posto na 101 milijun. Vrijednosti glavnih dioničkih indeksa na obje burze su u odnosu na kraj prošlogodišnjeg ožujka uglavnom porasle u rasponu od 20 do 35 posto.
Nešto viši interes za trgovanjem na burzama može biti posljedica jačanja optimizma oko budućih izgleda europskog gospodarstva. Očekuje se kako će Europska središnja banka u lipnju prvi put srezati razinu referentnih kamatnih stopa, što je prvi signal potencijalnog kraja borbe s višom inflacijom, ali bi moglo doći i kao blagi poticaj ekonomiji.
Eurostat je u utorak objavio svoju preliminarnu procjenu kretanja bruto domaćeg proizvoda (BDP) za prvi kvartal u eurozoni i Europskoj uniji koja je pokazala blagi, ali utješni rast nakon što se proteklih mjeseci strahovalo i od moguće recesije. U odnosu na posljednje prošlogodišnje tromjesečje, BDP je i u Uniji i u eurozoni bio za 0,3 posto viši. U tome posebno veseli informacija o blagom rastu glavnog motora europske ekonomije – njemački BDP porastao je za 0,2 posto nakon pada od pola postotka u posljednjem lanjskom kvartalu, no niti funkcioniranje pomoćnih motora, posebno španjolskog, nije za odbaciti.
Nastavi li se oporavak europske ekonomije i idućih mjeseci, ne bi trebao čuditi i nastavak oporavka lokalnih tržišta kapitala. Na Zagrebačkoj burzi napominju kako se u nastavku 2024. očekuje "i smirivanje situacije s rastom kamatnih stopa, te čak i njihovo smanjivanje, što bi moglo utjecati na financijski rezultat društva". Očito, moguće ubrzanje ekonomskog oporavka razveselit će i investitore i brokere.
.webp){kind=icon}
