.webp){kind=icon}
Prvi Muzej iluzija davne 2015. u zagrebačkoj Ilici otvorili su Tomislav Pamuković i Roko Živković, taj poduzetnički pothvat je u posljednjih osam godina izrastao u najveći lanac privatnih muzeja na svijetu. Zbog toga ih je Bloomberg Adria stavila na popis 50 najutjecajnijih ljudi u Adria regiji. Muzej iluzija trenutno se može pohvaliti s 43 lokacije u 25 država svijeta, od Zagreba preko New Yorka i Dubaija do Milana i Pariza.
Otvorili su dva nova muzeja u SAD-u, što i ne bi bila vijest jer im muzeji niču svijetom kao gljive poslije kiše. Ali ovi su posebni, njima upravlja Metamorfoza, hrvatska tvrtka koja vodi globalnu mrežu Muzeja iluzija iz svojeg sjedišta u Zagrebu. Po detalje smo se zaputili u njihov ured u Radničkoj, da se na licu mjesta uvjerimo kako im to sve polazi za rukom. Tamo su nas dočekali idejni začetnik muzeja Roko Živković te glavni direktor za franšize Teo Širola.
Vjerojatno već i ptice na grani znaju priču o tome kako je ideja inspirirana serijom BrainGames National Geographica, a Živković za Bloomberg Adriju objašnjava kako je tada tražio izlaz iz svijeta marketinških agencija u kojima je radio po 12 sati, a ovo mu se učinila kao iznimno dobra ideja.
Od ideje do franšiza
Od ideje do realizacije prošle su dvije godine. "Kad se gradio prvi zagrebački muzej naručivali smo eksponate sa svih strana svijeta. Tada smo Tomislav (op.a Pamuković) i ja imali mail predmetnog naziva 'A gle ovo', tamo su bile tisuće stvari koje smo pokušavali naručiti, doći do njih i složiti nekakav zanimljiv koncept."
Prvi muzej, onaj zagrebački u Ilici, "eksplodirao je odmah prvi dan", s ponosom priča Živković. Jednostavno su, objašnjava, ljudi počeli dolaziti, slati mailove "Ovo je odlično, želim i ja to u svom gradu", pisali su mu.
Roko Živković | Muzej iluzija
Tako je krenula franšizna priča. Prvo Zadar, potom Beč, Beograd pa New York koji im je otvorio američka vrata. Tad su započeli suradnju s Jonathanom Cooperom, ulagačkim virtuozom i njihovim master franšizerom, koji je muzej lansirao na Bliski istok – Oman, Dubai, Katar… "Od dvije-tri lokacije priča se počela širiti, u iduće dvije godine praktički se otvara po jedan muzej mjesečno, negdje oko 24-25 muzeja, sve je išlo na brzinu i to s timom od sedam ljudi", objašnjava nam Živković.
Danas tim broji više od 50 zaposlenika, okupljenih u kompaniju Metamorfoza, koja iz Zagreba upravlja svim franšizama po svijetu. Otvaraju i ured u Atlanti, no sjedište ostaje u Hrvatskoj. Direktora Metamorfoze Tea Širolu pitali smo koliko jedna franšiza košta. Nije svuda ista cijena, ovisi o lokaciji i potencijalu. Franšiza se plaća jednokratno između 50 i 100 tisuća eura, nakon toga plaćaju se tantijemi, 15 posto prihoda od karata i pet posto prihoda od prodaje robe.
Za tu cijenu dobijete sve, od vođenja kroz odabir lokacije, pregovora, potpisa ugovora, opremanja prostora i web stranice do obuke djelatnika, marketinga i svega ostalog.
Direktor Metamorfoze Teo Širola | Muzej iluzija
Danas Muzej iluzija postoji na 43 lokacije u 25 država svijeta, 40 lokacija je franšizno, a dvije novootvorene lokacije predstavljaju zaokret u njihovu poslovanju. Krajem 2022. godine u Charlotteu u Sjevernoj Karolini otvorili su prvi vlastiti muzej, a krajem travnja otvoren je i muzej u Minneapolisu. Do kraja svibnja otvorit će muzej u Atlanti, dakle treći u SAD-u pod njihovom upravljačkom palicom.
Naravno, teži je to put, ali donosi veće prihode. Ovo je drugačija ekspanzija, objašnjava Širola. Dosad je veći dio posla, ali i nagrade bio na franšizeru. "Sada mi upravljamo sa svim, pa naravno, očekujemo i veće prihode."
Koliki su prihodi cijele mreže, nisu nam željeli otkriti. To je, kažu, poslovna tajna. Prihodi od Metamorfoze, koja je tvrtka franšizer, javno su dostupni. "Pod njih se svrstavaju tantijemi svih franšiznih muzeja. Naravno, prihodi cijeli mreže su značajno veći", komentirao je Širola.
Od 2021. uzlet im postaje puno lakši, tada u njihovu vlasničku strukturu ulazi Invera Equity Partners, društvo za upravljanje privatnim equity fondovima registrirano u Nizozemskoj, koje je preuzelo 65-postotno vlasništvo i dokapitaliziralo tvrtku s tri milijuna eura.
Živković i Pamuković tada se povlače na savjetodavne uloge, ali i dalje su vlasnici zagrebačke Iluzije i još ponekih po svijetu.
Muzej iluzija
A sada ide onaj vjerovali ili ne dio. Iako siju uspjeh po cijelom svijetu, imaju problema u svojoj državi, koja ih ne priznaje kako muzej. Ako pogledate u registar muzeja koji vodi Muzejski dokumentacijski centar, unutra nećete pronaći Muzej iluzija. Ne ispunjavaju hrvatske zahtjeve da bi službeno nosili taj naziv. A kako naziv muzej nije zaštićen, svatko ga može upotrijebiti.
Malo je reći da Živkovića takva situacija ljuti. Svugdje u Europi to je riješeno, to su kulturne atrakcije. "Mi smo jedini u Europi koji plaćaju 25 posto ulaznog PDV-a na ulaznice, što nema nigdje u Europi, čak ni Srbija to nema", objašnjava.
Kucali su po vratima, odgovora nije bilo. "Nama je proizvod registriran kao Muzej iluzija, trošimo jako puno novaca na zaštitu prava i žiga, a u Hrvatskoj imamo tako blesavu situaciju u kojoj nema pomaka. Nas četiri-pet privatnih muzeja smo jednostavno premali da bi nekome bilo stalo da se to promijeni".
Muzej iluzija
Nedavno se mijenjao zakon, opet nisu u njega upali. "Kad je izišao novi zakon, mi svi sretni jer smo mislili da su nam ukinuli PDV. Zovem Poreznu, kažu: 'A ne, ne, to za vas ne vrijedi'. I što da radimo, da dižemo ustavne tužbe?", kroz smijeh objašnjava Živković koji je odlučio da ga ta situacija više neće nervirati.
Godišnje im u zagrebački muzej dođe više od 100 tisuća posjetitelja. Ima Hrvatska i manifestaciju Noć muzeja, kada su ulazi u muzeje besplatni. Za one iz registra naravno, jer samo se njima novci dodjeljuju. "Tu noć smo u crnoj rupi", objašnjava Živković. "Novce tj, poticaje ne možemo dobiti, a ako naplaćujemo karte onda dobijemo mnoštvo loših komentara po društvenim mrežama." Što onda rade pitate se? Stave natpis "obnova" i zaključaju muzej.
Društvene mreže iznimno su im bitne, uspjeli su zajahati val besplatnog marketinga. Shvatili su da društvene mreže jako puno donose i u marketinškom i u financijskom dijelu, većina soba zanimljiva je za fotografiranje, stavili su i hashtagove za brže dijeljenje. "Naša je sreća da jednostavno tako funkcioniraju društvene mreže, zabavan smo muzej koji se isplati uslikati i to objaviti na društvenim mrežama", smatra Živković.
Muzej iluzija
Zagrebački muzej ove je godine zasjao u novom ruhu, promijenili su cijeli postav. Najveći kritičari Živkovića njegova su djeca, voli ih odvesti u muzej kao posjetitelj, s njima osjetiti muzej. I onda, kaže, shvati koliko je to dobar i zabavan proizvod. Planova za selidbu iz Ilice 72, zasad, nemaju. "Trebali bi se boriti s H&M-om i Zarom za prostor, ali onda cijena karte ne bi bila zagrebačka, nego njujorška, od 25 dolara", objasnio je Živković. A to ne žele.
No Metamorfozini planovi su veliki, do kraja 2026. planiraju stvoriti mrežu od 100 Muzeja iluzija i zaposliti još stručnjaka. Pritom im je cilj ekspanzija cijelim svijetom s naglaskom na Zapadnu Europu i Sjevernu Ameriku jer upravo iz SAD-a dolazi najveći dio prihoda.
