"Nema zrakoplova koji trenutno leti, a da nema u sebe ugrađenu barem neku našu komponentu." Te su nam riječi Edvina Brčića, glavnog operativnog direktora tvrtke FACC Solutions Hrvatska, odzvanjale kroz glavu dok smo s njim i glavnim financijskim operativcem Matijom Ferićem šetali kroz proizvodne pogone FACC-a u Jakovlju.
Premećući po rukama iznenađujuće lagane dijelove unutrašnjosti, pitali smo Ferića ima li tu nešto što bismo mi putnici na prvu prepoznali. "Sve što vidite u kabini kad uđete u avion mi proizvodimo, osim sjedala. Kompletna unutrašnja obloga aviona je naša, a i neki strukturni dijelovi poput obloga motora proizvode se u Austriji."
Bilo je to jako veliko i ugodno iznenađenje za nas koji smo u Jakovlje došli s predrasudom da Hrvatska nema ni "z" od zrakoplovne industrije. Ima, itekako. A ambicije FACC-a ne staju samo na avioprometu, pojašnjava nam Ferić, naime, namjeravaju se širiti u svemirskoj industriji i segmentu dronova.
Zaokružena proizvodnja
Ali hajdemo redom. Povod dolasku u Jakovlje bila nam je objava financijskih rezultata matične kompanije FACC iz Austrije, prema kojoj su prošle godine uprihodili 607 milijuna eura, uz dobit od 5,5 milijuna. Od Ferića smo doznali da je pogon u Jakovlju tim rezultatima u 2022. pridonio s oko 20 milijuna eura, dok ove godine planiraju prihode od 30 milijuna.
Standardi i zahtjevi avioindustrije iznimno su visoki. Svi materijali koji se ugrađuju u putničke i privatne poslovne zrakoplove moraju biti vrlo čvrsti, nezapaljivi i prije svega lagani jer svaki kilogram viška u zraku donosi veće troškove goriva. Imperativ je i što mani utjecaj na okoliš, pa se stalno rade novi kompoziti za proizvodnju dijelova, primjerice, u FACC-u upravo razvijaju komponente na bazi šećerne trske.
Zanimalo nas je koliko je duboko FACC uključen u lanac proizvodnje. "Od samog početka", pojašnjava nam Ferić. "Od razvoja i certificiranja materijala u našim laboratorijima do kompletne ugradnje u zrakoplov. Nama, recimo, dođe Airbus i kaže: 'Razvijte nam novu kabinu!', a na nama je onda da sve to od nule dizajniramo, proizvedemo, atestiramo i ugradimo, da na kraju dobiju gotov proizvod."
A da su taj proces kvalitetno zaokružili, pokazuje činjenica da rade sa svim najvećim svjetskim aviokompanijama – Boeingom, Airbusom, Embraerom, Bombardierom i kineskim Comacom.
Budući da je i FACC u većinskom vlasništvu kineske kompanije AVIC (Aviation Industry Corporation of China), u razgovoru smo se dotakli tamošnje industrije i njena napretka koji je u zadnjih nekoliko godina ogroman. Ferić smatra da jedino Comac može razbiti trenutni duopol Boeinga i Airbusa u industriji.
"Certificirali su svoj C 919 i plan je da on uskoro krene na tržište, a kolika će biti konkurencija A 320 i 737-ici, pokazat će vrijeme", ističe pa dodaje kako je njihov CEO Robert Machtlinger, koji je nedavno gostovao i na Bloomberg Adria TV-u, prije par mjeseci bio u Comacovim proizvodnim pogonima i ostao oduševljen viđenim.
Ogroman potencijal
Nakon potpune paralize u koroni, avioindustrija se sada oporavlja i ima veliku perspektivu rasta, do 2040. se planira još 40 tisuća novih zrakoplova. Dio toga bit će rast, a dio zamjena dotrajale flote. Samo Airbus i Boeing imaju tzv. backlog od 12 tisuća zrakoplova, a taj rast potražnje itekako se osjeti u poslovanju FACC-a.
"Knjige narudžbi su pune i ako danas naručite zrakoplov, dobit ćete ga za šest do sedam godina. To je specifičnost naše industrije, treba puno vremena i novca za razvoj svakog projekta, pričamo o milijardama. Također je potrebno izgraditi odnos s dobavljačima u koje možete imati puno povjerenje", naglašava Ferić.
Vrlo zanimljiva crtica s početka njihova poslovnog puta vezana je uz prvi veći ugovor s Airbusom koji su dobili jer tvornica Soko u Mostaru zbog početka rata nije mogla isporučiti dogovorene dijelove. Tu je FACC iskoristio svoju šansu, a sve ostalo je, kako se to lijepo kaže – povijest.
Još jedna poznata izreka vezana za povijest jest da se ona ponavlja, a tako je nekako bilo i u ovom slučaju, gdje je avioindustrija otišla iz regije, samo da bi se 30 i kusur godina kasnije, preko Austrije i Kine, vratila. Doduše, i na našu radost, nešto sjevernije.
Ambiciozni planovi
Bitno je istaknuti i da je taj povratak zapravo tek počeo. Naime, trenutačni pogoni FACC-a u Jakovlju tek su trećina prvotno planiranog proizvodnog kapaciteta od 15 tisuća kvadrata. Korona ih je spriječila u naumu da odmah odjednom izgrade sve što su zamislili, pa su to na kraju podijelili u tri etape. Prva je gotova, druga slijedi uskoro i papiri su već spremni, a brzo će i treća.
Izgradnjom još jednog pogona u FACC-u Hrvatska imaju vrlo ambiciozne planove po pitanju radnika. S trenutačnih će 200-tinjak narasti na 600. Zanimalo nas je muči li ih kako pronaći toliku radnu snagu, ali nisu nam djelovali previše zabrinuto.
"Mi smo kvalitetna firma koja vodi računa o radnicima i to se u ovom kraju zna, pa nam radnici dolaze sami, usmenom predajom. No sada ćemo sigurno morati malo proaktivnije nastupati u tom pogledu jer ćemo se ipak utrostručiti", govori nam Brčić, a Ferić napominje kako intenzivno rade i na suradnji sa sveučilištima kako bi zainteresirali mlade inženjere za avioindustriju koja ima perspektivu i stabilnost.
Svemir i aviotaksiji
Nismo zaboravili da nam je Ferić na početku razgledavanja pogona rekao da se planiraju granati u nove segmente, poput svemirske industrije i autonomnih aviotaksija. Pitamo ga koliko je ta priča o aviotaksijima uopće realna, budući da se još uvijek natežemo s cestovnim autonomnim taksijima, pa ne možemo ni zamisliti scenarij gdje svi naokolo zujimo u nekakvim "dronokopterima".
Ni on ni Brčić ne dijele našu skepsu po tom pitanju, a kad su nam objasnili svoju viziju cijele priče, jasnije nam i zašto. Naime, dok smo mi u glavi imali kaotičnu sliku, gdje svatko leti kako i gdje ga je volja, oni to vide nešto drugačije.
"Jedan od načina na koji bi to moglo funkcionirati je kao potpora već postojećoj transportnoj industriji. Primjerice, imate hubove Zagreb sjever ili Zagreb istok i tu se čekirate, uđete u jedan mobilni dron koji će vas odvesti direktno na aerodrom, odnosno na avion bez dodatnih procedura. Takvo nešto već funkcionira u Dubaiju, gdje iz hotela možete dronom do zračne luke", elaborira nam Brčić.
Ferić se nadovezuje kako uz taj putnički dio postoji i logistički, dostavni segment. Ističe kako će ključna biti regulativa jer će o njoj ovisiti brzina razvoja cijele priče.
"U ovom trenutku već postoji četiri-pet projekata koji su ozbiljno zagrizli u tu novu nišu. Jedan od njih je Archer za čiji dron FACC već radi dijelove. United Airlines je već i naručio stotinjak komada, tako da potencijala definitivno ima", kazao je pa istaknuo kako je svemirska industrija, po njemu, i puno veći potencijal od urbane zračne mobilnosti.
Odlučno i dugoročno
Na kraju se opet vraćamo nešto prizemnijim planovima njihova razvoja u Jakovlju. Ferić apostrofira kako sama činjenica da su krenuli s investicijom u jeku najgore krize u povijesti avioindustrije govori koliko ozbiljno i dugoročno planiraju.
"Mi tu imamo 130 tisuća kvadrata raspoloživog zemljišta. Planovi su nam stvarno ambiciozni i ja mislim da ova lokacija može postati jedan ozbiljan centar avioindustrije na svjetskoj razini. Globalno nema puno mjesta koja se time mogu pohvaliti, tako da ovdje stvaramo nešto stvarno posebno", zaključuje.
Imponira to čuti, pa im možemo samo poželjeti sreću u realizaciji planova.