Predsjednici uprava tvrtki u srednjoj i istočnoj Europi očekuju manji rast

U sljedećih 12 mjeseci smanjit će se globalni gospodarski rast, smatra 74 posto predsjednika uprava u Srednjoj i Istočnoj Europi. Prema podacima 26. PwC-ova globalnog istraživanja mišljenja predsjednika uprava u okviru kojeg je tijekom listopada i studenog 2022. godine ispitano 4410 predsjednika uprava u 105 zemalja i teritorija, koji uključuje i poduzorak od 99 predsjednika uprava iz Srednje i Istočne Europe (SIE).

Iz PwC-a ističu kako je ovo najpesimističnija prognoza u pogledu gospodarskog rasta otkako su počeli postavljati ovo pitanje prije 12 godina te predstavlja oštar zaokret u odnosu na prošlu godinu, kada je 68 posto poslovnih lidera u regiji predviđalo poboljšanje.

Predsjednici uprava u SIE-u nešto su manje pesimistični u pogledu gospodarstva u svojoj zemlji te ih 65 posto smatra kako će rast biti usporen, iako su njihova gospodarstva, zbog veće ovisnosti o ruskom plinu i priljeva milijuna izbjeglica, bila izravnije pogođena ruskom invazijom na Ukrajinu, navodi se u istraživanju PwC-a.

Unatoč njihovu pesimizmu u pogledu makroekonomskih uvjeta, predsjednici uprava prilično su samouvjereni kada je riječ o pitanjima koja mogu izravno kontrolirati: imaju veće pouzdanje oko izgleda za rast prihoda vlastite tvrtke u sljedećih 12 mjeseci. Njihov optimizam još je veći kada se u obzir uzme trogodišnji horizont, gdje njih 50 posto ističe kako su uvjereni u rast svoje kompanije.

Pesimizam direktora glede rasta globalnog gospodarstva u nadolazećoj godini / PwC

Nadalje, u analizi globalnog istraživanja kažu kako nisu iznenađeni što poslovni lideri u SIE-u prilike za širenje u inozemstvu traže još bliže domaćem tržištu. Potaknute šokom od pandemije i aktualnim geopolitičkim previranjima, kompanije diljem svijeta traže načine da poslovne odnose uspostavljaju u obližnjim zemljama, čime skraćuju i jačaju opskrbne lance. Tvrtke u našoj regiji po tome se ne razlikuju.

Prema ovogodišnjem istraživanju, 42 posto predsjednika uprava u SIE-u smatra kako će najveći rast biti ostvaren iz poslovanja s Njemačkom. Unutar regije, poslovni lideri ukazali su na povećani fokus na Ukrajinu, za osam posto, Srbiju, za šest posto, Mađarsku, Češku i Albaniju, za po pet posto, te Bosnu i Hercegovinu, za četiri posto.

"Uz brojne postojeće prijetnje poslovanju, ruskom invazijom na Ukrajinu nastali su i dodatni geopolitički rizici. Uvjeren sam da će naša regija još više ojačati zahvaljujući rastućem izvozu, dok se istovremeno nadam značajnoj deeskalaciji sukoba, te da će također postati važno središte za svjetski prisutan fenomen nearshoringa. Također znam da, ako organizacije žele preživjeti u kratkoročnoj i dugoročnoj perspektivi, moraju ulagati u svoje ljude i u planove tehnološke transformacije kako bi osnažile svoju radnu snagu. Poslovni lideri moraju osnažiti i aktivirati svoje ljude kao nikada prije ako žele izdržati pritiske današnjeg gospodarskog okruženja i dugoročnih poremećaja", rekao je izvršni direktor PwC-a Adam Krasoń.

Inflacija, sukobi i volatilnost

Predsjednici uprava ove su godine najviše razmišljali o utjecaju ekonomske krize. Najveći je rizik bila inflacija, o kojoj je razmišljalo 55 posto, o geopolitičkim sukobima razmišljalo je njih 43 posto, a o makroekonomskoj volatilnosti njih 37 posto. To su predsjednicima uprava bili najznačajniji kratkoročni rizici, koji će utjecati na cijelu 2023. godinu.

No, bez obzira na to, predsjednici uprava inflaciju smatraju relativno prolaznom prijetnjom: brojka za razdoblje od sljedećih pet godina pada na 36 posto. Istovremeno, geopolitički rizik smanjuje se za tek šest postotnih bodova te čini 37 posto, čime zauzima najviše mjesto na ljestvici tijekom projiciranog petogodišnjeg razdoblja.

U usporedbi s prošlogodišnjim rezultatima istraživanja mišljenja predsjednika uprava, kibernetički rizici i klimatske promjene pali su na ljestvici prioritetnih prijetnji regionalnih i globalnih poslovnih lidera. Slika je drugačija za njihovu petogodišnju projekciju. U navedenom vremenskom okviru, kibernetički rizici pridružuju se inflaciji, makroekonomskoj volatilnosti i geopolitičkim sukobima na vrhu popisa rizika kojima su izloženi, što ukazuje na postojanje jasne prednosti za čelnike koji reagiraju odmah i koji već sada uspijevaju prioritizirati ulaganje u kibernetičku sigurnost te time prestići konkurente. Predsjednici uprava u Srednjoj i Istočnoj Europi kibernetička ulaganja povećavaju kao odgovor na geopolitičke sukobe, ali ne koliko to čine njihovi kolege na globalnoj razini, gdje kibernetička ulaganja iznose 48 posto, dok je to u SIE-u tek 34 posto.

Izloženost kompanija od prijetnji u postotcima u idućih godinu dana / PwC

"Predsjednici uprava, kao i kreatori politika i drugi čelnici u našoj regiji, imaju veliku ulogu u odgovaranju na geopolitičke izazove proizašle iz rata u Ukrajini. Odluke koje donesu danas oblikovat će budućnost u desetljećima pred nama, stoga je ohrabrujuće vidjeti njihov veći angažman i odlučnost u iskorištavanju prilika za transformaciju kao odgovor na krizu. Ta se odlučnost proteže i na područja izvan geopolitike, poput inflacije, energetike i klimatskih promjena. Posljednjih godina primijetili smo pristup donošenju odluka sa zadrškom kako bi se vidio razvoj situacije, odnosno regionalni predsjednici uprava više oklijevaju od svojih globalnih kolega potaknuti sveobuhvatne promjene. Danas predsjednici uprava u Srednjoj i Istočnoj Europi dijele sve raširenije uvjerenje da treba djelovati već sada", izjavila je Agnieszka Gajewska, PwC-ova globalna voditeljica usluga državnoj upravi i javnom sektoru te voditeljica aktivnosti za klijente i tržišta u SIE-u.

Ne smanjuju broj radnika

Kao odgovor na kratkoročne ekonomske izazove, predsjednici uprava u Srednjoj i Istočnoj Europi postupaju kao i kolege na globalnoj razini kada je riječ o poticanju rasta prihoda i smanjenju troškova. Posebno se ističe mjera da 58 posto predsjednika uprava u našoj regiji kaže kako su već počeli povećavati cijene, što je alat za kojim je dosad posegnulo samo 51 posto njihovih kolega na globalnoj razini. To je i razumljivo kada se pogleda stopa rasta cijena u regiji u odnosu na Zapadnu Europu, navode u izvješću PwC-a.

Prema podacima Eurostata objavljenim u prosincu 2022. godine, najniže godišnje stope inflacije zabilježene su u Španjolskoj, i to 6,7 posto, zatim u Francuskoj, od 7,1 posto, te na Malti, gdje je inflacija iznosila 7,2 posto. Najviše stope zabilježene su u zemljama Srednje i Istočne Europe, poput Mađarske, s 23,1 posto, Latvije, s 21,7 posto, te Estonije i Litve, s po 21,4 posto. Veći broj predsjednika uprava u Srednjoj i Istočnoj Europi smatra kako svoje povećane troškove jednostavno moraju početi prenositi na klijente.

Koraci koje kompanije poduzimaju za ublažavanje potencijalnih ekonomskih izazova u idućih godinu dana / PwC

Kako u Srednjoj i Istočnoj Europi tako i globalno, šok izazvan trendom masovnih otkaza i stalna potreba za privlačenjem i zadržavanjem stručnjaka u velikoj mjeri utječu na odgovor na makroekonomske izazove. Iako 51 posto poslovnih lidera kaže kako je već započelo s rezanjem operativnih troškova, a 21 posto usporilo je ulaganja, samo 18 posto provodi mjeru zamrzavanja zapošljavanja te ih 12 posto smanjuje broj zaposlenika, dok se devet posto odlučilo za smanjenje naknade.

"Mnogo je globalnih prijetnji, ali, unatoč tome, fokus je na ljudima. Prvenstveno smo usmjereni na ljude, usprkos drugim prijetnjama poput inflacije, geopolitičkih sukoba i makroekonomske nestabilnosti. Svjesni smo da uz povećanje cijena rastu i troškovi ljudi. Dakle, sve se svodi na to koliko je netko spreman manje zaraditi kako bi zadržao talente. Kroz zapošljavanje i zadržavanje talentiranih stručnjaka, poslovni subjekti će moći odgovoriti na potrebe tržišta i na tome kapitalizirati. Potrebno je investirati u ljude kako bi se dugoročno osigurala održivost poslovanja. Ovo su neki od pravih izazova s kojima se susrećemo u poslovanju. Smatramo to dugoročnim faktorom uspjeha", rekao je John Gašparac, partner odgovoran za poslovanje u Hrvatskoj.

Potreba za transformacijom

Uz izazovno okruženje, gotovo 45 posto predsjednika uprava u Srednjoj i Istočnoj Europi smatra da njihove organizacije za desetak godina neće biti ekonomski održive ako nastave sadašnjim putem. Predsjednici uprava uočili su potrebu za promjenom, a razmišljaju i o koracima koje trebaju poduzeti kako bi je realizirali. Ovo je optimističan znak koji pokazuje kako predsjednici uprava pronalaze načine na koje mogu iskoristiti trenutačnu krizu kako bi njihove tvrtke ostvarile dugoročnu korist.

Lideri u našoj regiji kao glavnu prijetnju svojim poduzećima ističu potencijalni nedostatak radne snage i vještina, što je dio sve veće međusobne konkurencije poslodavaca u potrazi za vrhunskim stručnim kadrom, a vidljivo je u istraživanjima mišljenja predsjednika uprava posljednjih nekoliko godina. Na pitanje o najvećim utjecajima na profitabilnost njihovih sektora u sljedećih 10 godina, čak 64 posto regionalnih predsjednika uprava smatra kako će nedostatak vještina imati veliki ili jako veliki utjecaj, što je znatno iznad razine globalne stope od 52 posto.

Ostale prijetnje uključuju promjene preferencija kupaca, tehnološke poremećaje kao što su napredna tehnologija, umjetna inteligencija i metaverzum.

Kako bi učinkovito odgovorili na te izazove, predsjednici uprava rade na izgradnji otpornosti, ističu u izvješću. Ulaganja usmjerena na tehnologiju i preoblikovanje postojećeg poprima veliku važnost velikom broju predsjednika uprava, kako globalno tako i u Srednjoj i Istočnoj Europi. U našoj regiji, poslovni lideri u sljedećih 12 mjeseci planiraju više ulagati u automatizaciju i implementaciju tehnologija te usavršavanje svoje radne snage.

Energetska neovisnost

Predsjednici uprava također traže nove izvore energije jer je ruska invazija na Ukrajinu za mnoge zemlje Srednje i Istočne Europe koje su uvelike ovisile o ruskom plinu bila poziv na uzbunu. U ovogodišnjem istraživanju, 48 posto predsjednika uprava u Srednjoj i Istočnoj Europi reklo je kako će prelazak na nove izvore energije utjecati na njihovo poslovanje u sljedećih 10 godina, što je znatno više od 37 posto globalnih lidera koji predviđaju taj učinak. Pritom 46 posto poslovnih lidera u Srednjoj i Istočnoj Europi u sljedećih 12 mjeseci planira ulagati u alternativne izvore energije.

Angažirane, osnažene organizacije kreću se brže, stvaraju više inovacija i surađuju učinkovitije kako bi došle do cilja. Za predsjednike uprava koji se nadaju da će od ovakvih stvari imati koristi, ovogodišnja anketa ukazuje na neke znakove upozorenja, ali i područja novih prilika. Čak 43 posto predsjednika uprava u zemljama Srednje i Istočne Europe kazalo je da čelni ljudi u njihovim organizacijama ne potiču često raspravu i preispitivanje, dok je 57 posto reklo kako njihovi čelnici često nisu tolerirali male neuspjehe, a 75 posto ih je reklo kako njihovi čelnici često ne donose neovisne strateške odluke za svoju funkciju ili odjel, stoji u nalazu 26. PwC-ova globalnog istraživanja mišljenja predsjednika uprava.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar