.webp){kind=icon}
Dok se Njemačka bori s energetskom krizom koja prijeti njezinoj budućnosti industrijskog lidera Europske unije, sve veći problem predstavlja i nedostatak radnika koji povećava probleme proizvođačima koji se bore za zadržavanje konkurentnosti.
Nedostatak kvalificirane radne snage uzrokovan je starenjem stanovništva i pandemijom koronavirusa te u većini najjačih njemačkih kompanija, od Airbusa preko BMW-a do BASF-a, nedostaje osoblja potrebnog kako bi išli ukorak s potražnjom na tržištu.
"Sve više kompanija zbog nedostatka radnika smanjuje obujam poslovanja. Srednjoročno i dugoročno, ovaj problem će se vjerojatno još pogoršati", rekao je Stefan Sauer, stručnjak za tržište rada na institutu Ifo u Münchenu. Nagli porast cijene rada može biti odličan poticaj za radnike, no za najveće europsko gospodarstvo to je težak udarac na konkurentnost koji je teško mogao doći u gorem trenutku.
Njemački proizvođači, a posebno najosjetljiviji na cijene energenata, kao što su proizvođači kemikalija, stakla i keramike, već su osjetili kako zarada i marže zbog rasta troškova praktički nestaju. Neki su morali zatvoriti tvornice ili proizvodnju prebaciti u inozemstvo.
Usporedba manjka radnika u državama EU-a 15 godina unazad
Manjak radne snage povećava pritisak na tržište. Uz veliku potražnju za radnicima i inflaciju koja je prošli mjesec skočila na gotovo 11 posto, najvišu stopu od uvođenja eura prije više od 20 godina, zaposleni u njemačkom javnom sektoru traže povećanje plaća od 10,5 posto dok metalski radnici traže povećanje od osam posto.
Trend povećanja plaća mogao bi pomoći u zadržavanju inflacije, no kreatorima fiskalne i monetarne politike stvara problem. Taj bi trend Europsku središnju banku mogao potaknuti na oštrije mjere, iako se gospodarski izgledi pogoršavaju.
Tvrtke postaju kreativne. Neke tvornice ugrađuju ergonomsku opremu kako bi radnici ostali na fizički zahtjevnim montažnim trakama i na kraju radnog vijeka. Drugi nude četverodnevni radni tjedan i potpisivanje pogodnosti poput izleta s padobranom.
Felix Huefner, ekonomist UBS grupe iz Frankfurta, očekuje da će njemačke plaće do kraja 2023. porasti za 3,5 posto. "Visoke cijene energije i manjak kvalificiranih radnika prepreka su napredovanju njemačke industrije. Zemlje poput Francuske, koje imaju bolju demografiju, imat će snažnije proizvodne kapacitete u budućnosti", rekao je Huefner.
Airbus je morao odustati od planova za proizvodnju 720 svojih najprodavanijih zrakoplova A320 u tvornici u Hamburgu, djelomično zbog nedostatka radnika, što je dovelo do pada cijene njegove dionice. Tvrtka, koja se borila s pronalaženjem električara, mehaničara i osoblja za ugradnju druge opreme u kabine zrakoplova, povećala je broj zaposlenih, rekao je glasnogovornik.
U međuvremenu, grad Hamburg planira vlastitu kampanju vrijednu 400.000 eura kako bi se natjecao za radnu snagu u Danskoj i smanjio procijenjeni manjak od više od 20 tisuća kvalificiranih radnika.
S druge strane, automobilska industrija povećava napore u stvaranju vlastite radne snage. BMW je nedavno stavio 75 tisuća zaposlenika u programe prekvalifikacije za nove proizvodne tehnologije s višim razinama digitalizacije i automatizacije. Div za automobilske dijelove Continental upisao je deset posto svoje radne snage u vlastitu internu tehnološku školu.
M+E, udruženje tvrtki za metal i elektrotehniku, vozi flotu dvokatnih kamiona u srednje škole kako bi ih izravno predstavili učenicima. Čelnici tvrtki regrutiraju potencijalne zaposlenike na gornjem katu, dok studenti eksperimentiraju s opremom poput minijaturnih robota na katu niže.
"Prošli smo kroz koronavirus, a sada nas pogađaju rat u Ukrajini i energetska kriza, no nedostatak radnika kontinuirano je jedan od najvažnijih problema", rekao je Andreas Rade, direktor VDA-e, najvećeg njemačkog udruženja proizvođača automobila i dobavljača autodijelova.
Problemi su još izraženiji kod manjih tvrtki koje čine ključne karike u opskrbnom lancu najvećih njemačkih proizvođača. U Saskoj je tvrtka za gradnju skela Gemeinhardt Geruestbau osmislila novi način natjecanja za talentiranom radnom snagom: besplatni skok padobranom s visine od 4,5 kilometara nakon potpisivanja ugovora. U kolovozu je tvrtka sedam pripravnika povela na aerodrom u Bautzenu na skok s padobranom. "To nije jeftina nagrada za potpis ugovora, ali pomaže", rekao je u intervjuu direktor tvrtke Dirk Eckhart.
Nedostatak radnika po kompanijama
Od četiri najveća europska gospodarstva, Njemačka se suočava s najvećim nedostatkom radnika, pokazuju istraživanja Europske komisije. Razloga za krizu je više, ali najvažniji pokretač je demografija.
Kako boomeri počinju odlaziti u mirovinu, nema dovoljno mlađih ljudi za popuniti redove. Njemački zavod za zapošljavanje procjenjuje manjak od 360 tisuća do 380 tisuća radnika godišnje i predviđa kako će taj broj do kraja desetljeća porasti na čak 500 tisuća.
Povrh demografskog trenda, Europa još uvijek osjeća utjecaj pandemije, kada su milijuni ljudi otpušteni, a mnogi se nisu vratili na svoja stara radna mjesta. Kompanije sada moraju "nadoknaditi korak s preraspodjelom osoblja", rekao je Ulf Rinne, istraživač na Institutu za ekonomiju rada u Bonnu.
Imigracija, važan izvor kvalificiranih radnika, tek se djelomično oporavila 2021. nakon pandemije. Iako bi priljev ukrajinskih izbjeglica mogao pomoći u rješavanju nekih nedostataka, tijek rata otežava predviđanje koliko će dugo ostati u Njemačkoj.
Ključna prepreka integraciji imigranata bilo je priznavanje njihovih kvalifikacija. Zastarjeli sustav ostavio je iskusne inženjere iz zemalja poput Sirije zaglavljene u radu potkvalificiranih poslova. Rinne je rekao kako je jezik još jedna prepreka koja Njemačku stavlja u nepovoljniji položaj u odnosu na SAD i druga odredišta engleskog govornog područja.
U nedavnoj studiji, BCG je rekao kako trošak poslovanja u Njemačkoj zbog strukturalnog nedostatka radne snage iznosi 85 milijardi eura godišnje, najviše među zemaljama koje su sudjelovale u istraživanju. Uz trenutne stope useljavanja, radna snaga u Njemačkoj će se do 2035. smanjiti za još tri milijuna i za čak devet milijuna do 2050. godine, prema istraživanjima.
Vlada je nedavno objavila novu strategiju za razvoj kvalificirane radne snage, uključujući obuku i useljavanje. Administracija kancelara Olafa Scholza traži izmjene zakona o imigraciji kako bi privukla više radnika izvan EU-a. Dva njegova ministra nedavno su kritizirala prethodne pristupe kao "previše trome, birokratske i nepoželjne".
