Kriza autoindustrije: Kako burzovni šakali urušavaju Volkswagen i Stellantis

Europska automobilska industrija u zadnje vrijeme jednostavno ne može doći do daha. Udarci se nižu jedan za drugim u brzom slijedu, dok je izlaza iz duboke sistemske krize sve manje.

Razloga za porazno stanje ima pregršt, a protežu se od skupih energenata i geopolitičkih neizvjesnosti do američkih carina, nedostatka inovativnosti i konkurentnosti, što je pak posljedica paradigmatskog zaokreta s motora s unutarnjim izgaranjem prema struji.

Naravno, na vrhu piramide problema nalazi se kineska konkurencija, koja sa svime navedenim nema problema, ali zato ima prekomjerne proizvodne kapacitete koje ne može apsorbirati ni najveće domaće tržište. Najnoviji makroekonomski podaci, među ostalim, pokazuju da je kupnja automobila samo u lipnju pala za 16 posto. S druge strane, lipanj je donio još jednu nepovoljnu prekretnicu za europske proizvođače automobila – kineski mjesečni izvoz automobila u lipnju je prvi put premašio milijun jedinica, što je povećanje od 27 posto.

Svemu navedenom sada se može pribrojiti i repozicioniranje igrača na financijskim tržištima protiv europskih brendova. Hedge fondovi su ove godine povećali svoje kratke pozicije (oklade na pad vrijednosti) protiv dugoročnih obveznica Stellantisa, Volkswagna, BMW-a i Mercedes-Benza, pri čemu su na meti institucionalnih investitora ponajviše prva dva. To je i razumljivo, budući da je upravo VW nedavno najavio opsežan plan restrukturiranja najvećeg europskog koncerna koji pokušava sanirati svoje poslovanje.

Direktor Oliver Blume najavio je u ponedjeljak zaposlenicima otpuštanje 100 tisuća ljudi, zatvaranje tvornica u domovini "Das Auta" te je sve to opisao kao "najopsežnije restrukturiranje u povijesti tvrtke".

Simptom problema

Obveznice VW-a i Stellantisa meta su najčešćih prodaja na kratko na europskim tržištima, navodi Financial Times. Na udaru su i njihove dionice, jer je sistemska kriza tržišnu vrijednost sektora ove godine srezala za više desetaka milijardi eura.

Dionica tvrtke Stellantis ove je godine pretrpjela jedan od najsnažnijih padova u cijelom europskom industrijskom sektoru. Od siječnja do lipnja cijena dionice smanjila se za 47 posto, pokazuju podaci Bloomberga. Trenutačna tržišna kapitalizacija koncerna tako iznosi tek nešto manje od 15 milijardi eura. Slično nepovoljna su i kretanja dionice VW-a, koja je u istom razdoblju pretrpjela pad od preko 30,5 posto, dok je trenutačna tržišna kapitalizacija grupe oko 40 milijardi eura.

"Prodaju na kratko od strane hedge fondova treba razumjeti prije svega kao simptom, a ne kao uzrok problema", smatra zamjenik direktora Sektora investicijskih fondova u NLB Skladima Matej Mazi. Tržište kažnjava sektore u kojima se istodobno pogoršavaju rast, marže i vidljivost budućih dobiti, navodi on razloge zbog kojih pojedini investitori očekuju pogoršanje stanja u autosektoru.

"Europski će proizvođači morati postati manje kompleksni, brži i fokusiraniji. To znači manje modela, manje preklapanja između brendova, više zajedničkih platformi, više automatizacije, brži razvoj softvera, a vjerojatno i daljnju prilagodbu broja zaposlenih te proizvodnih lokacija", nabraja Mazi mogućnosti za izlazak iz krize. Kaže da trenutačna kriza, za razliku od prijašnjih, nije ciklična, već sistemska, pri čemu je kineski proizvođači dodatno produbljuju i najviše iskorištavaju.

Kina danas prestiže Europu u baterijskoj tehnologiji, proizvodnoj učinkovitosti i integraciji softvera, a uz to azijski konkurenti imaju znatno brže razvojne cikluse, objašnjava Blaž Štefe, osnivač i direktor Europsko-kineskog automobilskog udruženja (ESAA). Dok europski proizvođač na tržište plasira jedan novi model, kineski konkurent može lansirati dva koja su opremljena najnovijom tehnologijom.

Na meti i Renault

Ključna je poanta da se europska automobilska industrija ne suočava samo s cikličkim padom potražnje, nego s testom cjelokupnog europskog industrijskog modela, smatra stručnjak.

Kapitalna tržišta, naime, sve više sumnjaju da će se profitabilnost koncerna ikada više vratiti na razine od prije nekoliko godina. "Pitanje je može li Europa u industriji u kojoj Kina ima ekonomiju obujma, troškovnu prednost i brzinu, a SAD veće domaće tržište i jeftiniju energiju, i dalje proizvoditi globalno konkurentna vozila s dovoljno visokom dodanom vrijednošću."

Obveznica automobilske grupe Stellantis bila je, prema podacima s kraja svibnja, najizloženija prodaji na kratko unutar europskog segmenta obveznica investicijskog razreda koji prati Bank of America. Dužnički vrijednosni papiri VW-a bili su na trećem mjestu.

Meta investitora ponajprije je njihova podređena obveznica od 750 milijuna, kod koje je udio kratkih pozicija skočio s manje od devet posto početkom godine na 16,2 posto u lipnju. Istodobno je prodaja na kratko kod druge, također 750-milijunske vječne obveznice (bez datuma dospijeća), porasla s 4,6 posto na 7,9 posto.

Dodatni čimbenik koji potiče oklade na pad vrijednosti dionica i obveznica jesu enormni troškovi i gubici povezani s elektrifikacijom te zakašnjelim restrukturiranjem. Grupa Stellantis morala je za poslovnu godinu 2025. priznati čak 22,3 milijarde eura čistog gubitka, što je bila izravna posljedica troškova prijelaza na električna vozila i naknadnog djelomičnog zaokreta natrag prema motorima s unutarnjim izgaranjem.

Važan je podatak da se prodaja na kratko odnosi na obveznice Stellantisa s dospijećem 2035. godine, što znači da fondovi smatraju kako koncerni, unatoč restrukturiranju, u idućem desetljeću neće biti sposobni generirati dovoljne viškove za servisiranje svojih dugova.

 

"Kod europskih proizvođača automobila otvorilo se upravo to pitanje: mogu li u novom okruženju i dalje ostvarivati usporedive marže kao u prošlosti, ako istodobno imaju više troškove, veću kinesku konkurenciju, skupu elektrifikaciju, političku neizvjesnost oko carina i slabiju potražnju na nekim ključnim tržištima”, ocjenjuje Mazi.

Podaci banke također pokazuju da su kratke pozicije otvorene i kod BMW-ove obveznice u vrijednosti od 750 milijuna eura s dospijećem 2035. godine, kao i kod dviju obveznica u vrijednosti od po 500 milijuna eura koje dospijevaju 2032. i 2033. godine. S 5,5 na 9,2 posto povećale su se i oklade na pad vrijednosti Mercedes-Benzove obveznice od 300 milijuna s dospijećem 2030. godine, a na popisu investitora nalazi se i Renaultov dug.