NLB ponovno cilja Addiko: Kolika bi danas morala biti ponuda za povratak na hrvatsko tržište?

Ako se NLB doista odluči na novi pokušaj preuzimanja Addiko Banka, račun će biti puno veći nego u prvom pokušaju.

Trenutna tržišna cijena dionica Addiko banke iznosi približno 27 eura, a izdano je 19,5 milijuna dionica. To znači da je tržišna vrijednost banke danas približno 526 milijuna eura. Međutim, ponude za preuzimanje obično se daju s premijom.

Prva ponuda NLB-a odnosila se na 19.287.142 dionice Addika. Po početnoj cijeni od 20 eura po dionici, banka bi za 100-postotno preuzimanje platila približno 386 milijuna eura. NLB je kasnije povećao ponudu na 22 eura po dionici, što bi značilo približno 424 milijuna eura.

Unatoč povećanoj ponudi, banka je uspjela prikupiti samo 36,39 posto dionica, dok je prag uspjeha bio postavljen na 75 posto. Posao je pao u vodu. Tada je ekonomist Igor Masten ocijenio da je tržišni test pokazao da 22 eura nije dovoljno, a istovremeno je upozorio na ulogu većih regionalnih igrača.

Danas iznad 30 eura?

Od svibnja 2024. dionica Addika dobila je na vrijednosti više od 30 posto. Istodobno su snažno porasle i dionice banaka u regiji - NLB je u tom razdoblju ojačao za otprilike 65 posto.

Analitičar Jovan Sikimić iz investicijske tvrtke ODDO BHF procjenjuje da bi, uz sličnu premiju od 10 do 15 posto onoj koju je ponudio 2024. godine, NLB danas trebao ponuditi 30 do 31 euro po dionici. Pri cijeni od 30 eura to bi značilo 585 milijuna eura, dok bi pri cijeni od 31 eura to značilo 605 milijuna eura. To je otprilike 160 do 180 milijuna eura više od posljednje ponude od 22 eura.

Slično misli i analitičar Vladan Pavlović iz Ipopeme, koji smatra da bi NLB ovaj put morao ponuditi više od 30 eura, što je gotovo 50-postotno povećanje u odnosu na prvu ponudu iz 2024. godine.

Ako bi cijena iznosila 32 eura, ukupni bi račun iznosio 624 milijuna eura, što je gotovo 200 milijuna eura više nego pri zadnjem pokušaju.

Može li si NLB to priuštiti?

Prema procjenama analitičara – može. Sikimić ističe da je NLB nakon uspješnog izdanja AT1 instrumenta vrijednog 300 milijuna eura kapitalno još snažniji. Utjecaj preuzimanja pri cijeni od oko 30 eura po dionici značio bi otprilike -100 baznih bodova na stopu adekvatnosti kapitala (CET1), što je prema njegovu mišljenju održivo.

Ni uprava banke u posljednjim nastupima nije skrivala svoje ambicije za preuzimanjem. Predsjednik uprave Blaž Brodnjak nakon propalog preuzimanja izjavio je: "Uvijek će nas zanimati ulazak na hrvatsko tržište putem preuzimanja, kao što nas zanimaju i preuzimanja na drugim regionalnim tržištima. Vrijeme će pokazati što će tamo biti moguće i što bi za nas mogla biti prilika."

Na pitanje o potencijalnom interesu za Raiffeisen Bank International, odgovorio je: "Da se prodaju, vjerujem da bismo bili jedan od brojnih zainteresiranih potencijalnih kupaca, no trenutno ne vidim da u RBI-u o tome razmišljaju." Poruka je jasna: NLB želi rasti putem preuzimanja.

Uprava NLB-a: Archibald Kremser lijevo, Blaž Brodnjak u sredini i Andreas Burkhardt desno | NLB

Dividende ili preuzimanja?

Zanimljivu poruku šalje i dividendna politika. NLB za 2026. godinu planira isplatu 55 posto dobiti, što je pet postotnih bodova više nego ranije, ali uz važnu klauzulu: ako ne bude značajnih spajanja i preuzimanja.

U pozivu s investitorima, financijski direktor i član uprave Archibald Kremser naglasio je: "Nakon vrlo uspješnog izdanja AT1 instrumenta, kapitalski smo doista vrlo dobro pozicionirani. I dok se kod preuzimanja ništa značajno ne pomakne – što trenutno ne vidimo – naš plan o udjelu isplate od 55 posto se ne mijenja."

Član uprave Andreas Burkhardt dodao je da dodatna izdanja kapitala trenutno nisu potrebna, ali da bi preuzimanja mogla promijeniti jednadžbu – ovisno o veličini transakcije.

Brodnjak je pak sažeo logiku uprave: "U praksi cijelo vrijeme balansiramo: želimo osigurati smislenu isplatu dividende, ali istovremeno pazimo i na prilike za rast. Dokle god kreditni portfelj možemo povećavati dvoznamenkastim stopama i dokle god postoji mogućnost preuzimanja, bilo bi neracionalno da kapital u cijelosti raspodijelimo u obliku dividendi."

S Addikom bi se NLB nakon gotovo tri desetljeća mogao vratiti na hrvatsko tržište, ojačati položaj u regiji i povećati udio potrošačkih kredita s višim maržama. Jedino je pitanje cijena. Ako bi NLB htio ponuditi ozbiljnu premiju s obzirom na trenutni tečaj, ček bi morao biti bliži 600 milijuna eura nego 500 milijuna. To je gotovo polovicu više nego pri prvoj ponudi. Analitičari procjenjuju da si banka to ipak može priuštiti.