.webp){kind=icon}
Kako je živjeti u Sisku, gradu u blizini Zagreba s gotovo 50.000 stanovnika i što se sve promijenilo za stanovnike, posebno mlade obitelji, nakon razornog potresa na Baniji 2020. godine?
„Prije dvije godine doselili smo se u Sisak iz Zagreba jer smo dobili dijete i htjeli smo biti bliže našim roditeljima kako bismo imali njihovu podršku dok beba ne krene u vrtić. Vezani smo za sisački kraj i zbog obitelji smo se odlučili vratiti, iako trenutačno svaki dan putujem 100 kilometara da bih došao na posao i ponovno se vratio kući u Sisak. Tu smo obnovili roditeljsku kuću i nadogradili svoj dio na katu, pa nekako sumnjam da ćemo se opet seliti. Radim u većoj kompaniji u Zagrebu, no volio bih pronaći posao u Sisku da manje vremena provodim u automobilu, zato se veselim investicijama poput ove tvornice piletine jer vjerujem da će mnogi mladi tu uspjeti pronaći posao. Čuo sam i da im ni plaće neće biti nimalo loše“, ispričao nam je simpatični Siščanin Petar (31), koji je po struci ekonomist.
Sisak je zaista grad koji ulaže u mlade obitelji, podržava investicije jer je grad industrijske tradicije, odličnog prometnog položaja i efikasne gradske administracije. Prema izboru Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU i partnerskih organizacija, Sisak su lani uvrstili među 5 najboljih hrvatskih gradova u kategoriji obrazovanja, demografije, socijalne politike i mladih. Sisak je s 9 učenika po učitelju četvrti po broju učitelja u školama u kategoriji velikih gradova, te je i među 15 najjačih po izdvajanjima za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade u proračunu u kategoriji velikih gradova.
Sisak je grad puno povoljniji i po cijeni smještaja od Zagreba, kao i javnog prijevoza, a troškovi su i do 30% manji od drugih gradova u Hrvatskoj. Grad ima razvijenu infrastrukturu, a sisačka luka jedna je od četiri međunarodne riječne luke u Hrvatskoj, a i u blizini je zračne luke. Sisačko- moslavačka županija ima veliki potencijal za rast, tu je i dostupnost radne snage kao i pomoć području nastradalom od potresa stoga su to glavni razlozi da se projekt Petrinja Chicken Company realizira upravo u toj županiji i gradu Sisku.
To je projekt od 570 milijuna eura i najveća je privatna investicija u Hrvatskoj, koja će u punom kapacitetu na godinu proizvoditi više od 90 milijuna brojlera. Ovaj projekt investicija je hrvatske tvrtke Petrinja Chicken Company, koja je u sustavu Renaissance Capital Holdinga. Ova peradarska farma zapošljavat će 3500 ljudi, a planirana minimalna plaća na razini kompanije iznosit će oko 1.200 eura. Oko 7000 radno sposobnih ljudi s tog područja može odmah započeti s radom, više od polovice govori jedan strani jezik dok njih 65 posto ima srednju stručnu spremu.
„Zapošljavanje lokalnog stanovništva bit će konkretan benefit za zajednicu jer u Sisačko-moslavačkoj županiji postoji veliki bazen nezaposlenih ljudi. Uložit ćemo u cestovnu infrastrukturu, a prijevoz će biti organiziran za zaposlenike u krugu 60 kilometara od tvornice, ali osigurat ćemo i besplatni smještaj za radnike, koji nisu s tog područja. U godinu dana regionalna samouprava od svih davanja uprihodit će 10 milijuna eura. PCC će se oslanjati na domaće dobavljače, a to se posebno odnosi na obiteljsko-privredna gospodarstva i domaće ratare od kojih ćemo kupovati žitarice. Ovim projektom poboljšat će se cestovna infrastruktura odnosno sve ono što je bitno za razvoj poduzetništva u Sisačko-moslavačkoj županiji“, rekao je Marko Boltužić, direktor poslovnog razvoja u Petrinja Chicken Companyju.
Ta tvrtka investira u kompleks za uzgoj i preradu peradi koji uključuje apsolutno sve – od valionice, peradarnika i pogona za proizvodnju stočne hrane, do kompleksa za zbrinjavanje otpada i bioplinskog postrojenja za proizvodnju zelene energije. Tek deset posto svoje proizvodnje planiraju prodavati u Hrvatskoj, dok će ostatak ići na strana tržišta odnosno u Europu, Ameriku, Bliski istok i Kinu.
Temeljna postavka projekta i glavna distinkcija od konkurencije, predanost je kružnom gospodarstvu. Svim nusproizvodima iz proizvodnog procesa pristupa se ne kao otpadu, već kao novoj sirovini. Uz proizvodnju bioplina, kojim će se pogoniti interna logistička flota s ciljem smanjenja emisija CO2, i kogeneraciju, kojom će se proizvoditi zelena električna i toplinska energija. Petrinja Chicken Company implementirat će i velike površine fotonaponskih elektrana na sve svoje objekte kako bi zadovoljili vlastite potrebe za električnom energijom.
Sadržaj nastao u suradnji s Petrinja Chicken Company
