Plinacro dobio 533 milijuna eura, sprema se veliko povećanje kapaciteta transporta plina

Tvrtka Plinacro koja razvija i održava hrvatsku plinsku infrastrukturu sada će imati na raspolaganju bespovratnih 533,08 milijuna eura za jačanje plinske infrastrukture, odnosno povećanje transportnog kapaciteta prema Sloveniji i Mađarskoj.

U Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja potpisali su u petak o tome ugovor ministar Damir Habijan, predsjednik uprave Plinacra Ivica Arar te zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Mirko Budiša.

To je ugovor koji je dodatak Nacionalnom planu oporavka i otpornosti za razdoblje od 2021. do 2026. godine kojim se uz potporu europskih novaca, odnosno okvira REPowerEU, potiču razvojni projekti.

Kako je istaknuo Habijan, povećanje kapaciteta LNG terminala na Krku i povećanje kapaciteta transportnog sustava prema Sloveniji i Mađarskoj jedan je od načina na koji se Europska unija (EU) odmiče od ruskog plina.

"U sklopu revizije Nacionalnog plana za oporavak i otpornost alocirana su sredstva za provedbu projekata kojima bi se povećao kapacitet LNG terminala na otoku Krku do 6,1 milijarde kubičnog metra godišnje. To su izgradnja plinovoda Zlobin–Bosiljevo, plinovoda Bosiljevo–Sisak i plinovoda Kozara–Sisak te izgradnja plinovoda prema Sloveniji Zabok–Lučko. Ukupno su za izgradnju navedenih plinovoda dodatkom Nacionalnog plana oporavka i otpornosti predviđena sredstva u iznosu od 533 milijuna eura", kazao je Habijan.

Svi će plinovodi imati mogućnost protoka plina u oba smjera.

Istovar cijevi za transport plina u riječkoj luci | Plinacro

Plinovod Zlobin–Bosiljevo trebao bi biti pušten u rad iduće godine, kazali su proteklog mjeseca iz Plinacra. Samo ta investicija vrijedna je oko 155 milijuna eura.

"Plinovod Zlobin–Bosiljevo je dugačak 58 kilometara, a dovršenjem tog projekta se povećava sigurnost opskrbe plinom potrošača u Hrvatskoj i u najzahtjevnijim okolnostima opskrbe i potrošnje. Osim toga, omogućava se i povećanje transporta plina prema Mađarskoj i Sloveniji", poručili su tom prigodom iz operatera hrvatskog plinskog transportnog sustava.

Arar je nakon potpisivanja ugovora istaknuo da će se izgradnjom novih plinovoda povećati tehnički kapacitet Plinacra s 2,9 na 6,1 milijardu kubičnih metara plina godišnje, upravo koliko će biti kapacitet uplinjavanja proširenog LNG terminala.

Dodao je da tako veliko ulaganje neće utjecati na povećanje tarife plina upravo zahvaljujući tome što je novac bespovratan.

Arar je kazao i da u ovom trenutku Plinacro za Sloveniju godišnje može transportirati 260 milijuna kubika plina, a izgradnjom plinovoda to će se povećati na 1,5 milijardi. Kada je riječ o Mađarskoj, s trenutačnih 1,7 milijardi kubika plina to će porasti na 3,4 milijarde kubika.

Ukupna dužina četiriju plinovoda doseže 220 kilometara. Rokovi za završetak izgradnje svih četiriju plinovoda su do polovice 2026.

Širenje plinske mreže nije samo prednost sadašnjeg trenutka i potrebe za prirodnim plinom, već će moći služiti u budućnosti i za transport vodika koji se smatra važnim faktorom zelene tranzicije.

To je napomenuo i direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen.

"Važnost ovog projekta, posebno za nas u Fondu, nije samo u proširenju plinskog transportnog sustava, nego i u tome da će novoizgrađena infrastruktura u budućnosti moći služiti i za transport vodika", istaknuo je.

Zamjenik direktora Fonda Budiša podsjetio je kako je ovo, uz projekt nadogradnje i modernizacije elektroenergetske mreže s HEP ODS-om te Hrvatskim operaterom prijenosnog sustava (HOPS), trenutačno najveći iznos sredstava koji je za neki projekt osiguran iz fondova EU-a kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, a Fond će kao posredničko tijelo pratiti njegovu provedbu.