Ubrzavaju se europski postupci za nove vjetroelektrane, napreduje i Hrvatska

Velika energetska kriza očito je bila dovoljna da Europska unija (EU)  konačno malo olabavi birokratsku šumu dokumenata potrebnih za izgradnju vjetroelektrana na kopnu.

Proglašavanje pogona na obnovljive izvore projektima od nacionalnog interesa pomoglo je da se smanji vrijeme potrebno kako bi developeri dobili sva potreban odobrenja za izgradnju vjetroelektrana u nekim od članicama EU-a, navodi agencija Bloomberg News.

U Hrvatskoj takvi projekti nisu baš izrijekom nazvani nacionalnim interesom, no očito je, po broju izdanih energetskih odobrenja za nove vjetroelektrane, da se i kod nas shvaća kako razvlačenje samo stvara nove probleme i udaljuje investitore.

U Njemačkoj, najvećem europskom tržištu za proizvodnju električne energije iz vjetra, odobrenje su u 2023. dobili projekti kapaciteta 7,5 gigavata što je rast od 80 posto u odnosu na godinu ranije.

U Španjolskoj je također ubrzano davanje odobrenja i smanjen broj projekata na čekanju.

Udio u proizvodnji električne energije u prosincu 2023 godine | Izvor: OIEH

Prema podacima BloombergNEF-a, na najvećim europskim tržištima, koja uključuju Njemačku, Francusku, Italiju, Španjolsku i Ujedinjeno Kraljevstvo, još na odobrenje čekaju projekti kopnenih vjetroelektrana kapaciteta oko 55 gigavata.

To je otprilike sedam puta više no što su novi kapaciteti dodani protekle godine. Vrijeme čekanja na dozvole je u prosjeku pet godina, a to je više nego dvostruko iznad limita kojega je odredila Europska komisija.

Zanimljivo je da su developeri morali čekati nekada toliko dugo da turbine koje su na početku planirali koristiti nisu bile više na prodaji kada je konačno došlo zeleno svjetlo za projekte.

"Odobravanje projekata vjetroelektrana znatno je ubrzalo prošle godine, naročito u Njemačkoj, no tu ima još posla. EU treba izgraditi 30 gigavata novih vjetroelektrana godišnje ako želi dostići proklamirani cilj do 2030. Sadašnja količina dozvola jednostavno za to nije dovoljna", izjavio je Giles Dickson, glavni izvršni direktor europske udruge ulagača u taj sektor WindEurope.

Izvor: Udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske

Zanimljivo je da je nekad i zaostajanje u digitalizaciji problem. Naime, ponekad je potrebno proći skupi i spori postupak printanja zahtjeva za pojedine dozvole koji mogu biti dugački i desetak tisuća stranica.

Ako se vratimo u Hrvatsku, vidljivo je da je prošle godine slabo rasla količina novih kapaciteta za proizvodnju struje pogonjenih na vjetar. Naime, prema podacima Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS), u siječnju 2023. u Hrvatskoj je u pogonu bilo 25 vjetroelektrana s ukupnom instaliranom snagom 834,15 megavata (MW) te jedna u probnom pogonu kapaciteta 156 MW.

U prosincu prošle godine imali smo isti broj vjetroelektrana u redovnom pogonu, dakle 25, te tri u probnom pogonu s instaliranom snagom od 326 MW. Dakle, jedino smo dodali novih 170 MW instalirane ili 156 MW priključne snage u probni pogon. 

U ovu godinu smo stoga ušli s ukupno 1.160,15 MW kapaciteta instalirane snage za proizvodnju struje iz vjetra.

Ono što ipak obećava je da je ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, kako su iz tog ministarstva rekli za Bloomberg Adriju, tijekom 2023. izdalo sedam energetskih odobrenja za nove vjetroelektrane ukupne instalirane snage 493 MW.  Dakle, i kod nas se ipak nešto kreće.