Ne miruje ni Latvija, bankama se sprema veći porez

Latvija bi mogla prikupiti oko 140 milijuna eura dodatnih poreznih prihoda iduće godine ako se usvoji prijedlog novog načina oporezivanja banaka koje bi sada morale plaćati porez godišnje, a ne samo kada isplaćuju dividende.

Taj je prijedlog dio paketa potencijalnih poreznih promjena uoči razgovora o donošenju proračuna za 2024. godinu i ta je opcija izabrana kao bolja od poreza na takozvani ekstraprofit banaka, objavilo je u ponedjeljak tamošnje ministarstvo financija.

Financijski sektor u baltičkim zemljama, gdje dominiraju nordijske banke kao što su Swedbank ili SEB, povećao je profitabilnost za oko 95 posto budući da krediti kućanstvima i korporativnom sektoru imaju promjenjive kamatne stope.

O tom prijedlogu vlada tek treba donijeti konačnu odluku, rekao je ministar financija Arvils Ašeradens. Premijer Krišjānis Kariņš rekao je krajem prošloga tjedna da radi na formiranju nove vlade koja bi uključila i oporbene stranke.

U međuvremenu, Ašeradens je iskočio kao jedan od kandidata za novog premijera nakon što je Kariņš rekao u ponedjeljak da neće voditi buduću vladu koju pokušava ustrojiti njegov savez Novo jedinstvo (Jaunā Vienotība) nakon što je došlo do neslaganja u vladajućoj koaliciji tijekom izbora predsjednika države u svibnju.

Novi će kandidat za premijera biti imenovan u srijedu, najavio je Kariņš, a nova će vlada finalizirati detalje promjena u načinu oporezivanja banaka.

Inače, u svibnju je latvijski parlament podupro privremeni porez na ekstraprofit kao način financiranja obrambenog resora.

Latvijski susjed Estonija planira dignuti porez na banke na 18 posto sa sadašnjih 14 posto kako bi se smanjio proračunski manjak.

Udar na banke u baltičkim zemljama nastavak je pritisaka na bankarski sektor u eurozoni zbog sve većeg ubiranja profita nakon što su banke, slijedom stezanja monetarne politike, digle kamate na kredite, no ne i na štednju.

Španjolska je potez dodatnog oporezivanja povukla još prošle godine, a Italija je to učinila ovaj mjesec.

I u bivšoj članici Europske unije Ujedinjenom Kraljevstvu raste nezadovoljstvo profitabilnošću bankarskog sektora zbog čega tamošnji regulator najavljuje djelovanje ako banke ne podignu kamate i na štednju.