Dok vlade prijete porezima, bankama će se neto kamatni prihodi smanjivati

U proteklih godinu dana europske su banke mogle uživati u visokim neto kamatnim prihodima i, kako se vidi i na najnovijem primjeru Italije, to neke vlade stavlja na kušnju da dodatno oporezuju te prihode.

No čini se da je razdoblje snažnog rasta neto kamatnih prihoda već doživjelo vrhunac.

Prema analitičarima, samo dvije od 20 najvećih europskih banaka mogle bi vidjeti nastavak rasta neto kamatnih prihoda u trećem tromjesečju na godišnjoj razini.

Među njima bi čak četvrtina u četvrtom tromjesečju mogla zabilježiti pad prihoda na godišnjoj razini od razlike koju čine kamate na kredite i one isplaćene na depozite.

Analitičari koje je anketirao Bloomberg najveći godišnji pad, i to od 19,5 posto, očekuju kod austrijske Raiffeisenbanke.

Banke se nalaze pod sve snažnijim pritiskom da povećaju i kamatne stope na depozite, i to u trenutku kada mnogi pretpostavljaju da bi i ciklus dizanja kamatnih stopa Europske središnje banke mogao uskoro doći kraju.

Usporava rast neto kamatnih prihoda

Slučaj Italije slijedi nakon što je dodatni porez ranije nametnula španjolska vlada čiji bi potez u slučaju nekih banaka mogao utjecati na pad dobiti prije oporezivanja u ovoj i idućoj godini i do 10 posto.

Britanski financijski regulator FCA prošlog je mjeseca pozvao banke da "ubrzaju" trud u prebacivanju porasta kamatnih stopa i na štediše te zaprijetio "snažnom akcijom" ako se to ne dogodi.

Naravno, takvi potezi vlasti teško da će se svidjeti investitorima u dionice banaka.

"Najava iz Rima još je jedan arbitrarni potez vlade u trenutku kada banke konačno osnažuju kapital nakon puno godina umjetnog potiskivanja kamatnih marži", smatra utemeljitelj tvrtke za investicijske usluge Copper Street Capital i bivši glavni operativni direktor banke Barclays Jerry del Missier.

Po njegovim riječima, porez šteti održivosti poslovanja banaka radi kratkoročnih političkih dobitaka.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar