Hrvatski osiguravatelji zasad su sretnici kad su u pitanju požari i elementarne nepogode

Ljetni požari diljem jadranske obale opetovani su neugodni podsjetnik na opasnosti od elementarnih nepogoda koje će, prema prognozama, zbog klimatskih promjena biti češće i žešće. Određeni konkretni pokazatelji tih promjena već su vidljivi i u suhoparnim brojkama hrvatske osiguravateljne industrije koja zasad, barem kad je u pitanju profit, još uvijek ima sreće.

Naplaćene premije kroz godine su, kao i broj polica osiguranja, poprilično porasli. Skočile su i isplaćene štete, ali za bitno manji iznos tako da razlika još uvijek ide u korist 15-ak preostalih domaćih osiguravateljnih društava.

Prema statistici koju vodi Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, prije četvrt stoljeća osiguravatelji su – a bilo ih je 27, gotovo dvostruko više nego danas – za osiguranja od požara i elementarnih šteta tada još u kunama naplatili protuvrijednost od 47,3 milijuna eura premije. Od 2000. do 2025. godine ta je brojka postepeno rasla s time da je rast ubrzao baš u posljednjih pet godina.

Do 2020. premija je bila udvostručena na 96,6 milijuna eura, a od onda je u pet godina porasla za još dodatnih 64 milijuna. Lani su tako osiguravatelji kroz police za osiguranje od požara i elementarnih nepogoda naplatili ukupno 161 milijun eura premije.

Otprilike paralelno s premijama, s nešto više oscilacija među pojedinim godinama, porasle su i isplaćene štete. Još 2000. godine one su bile u kunskoj protuvrijednosti iznosa 19,7 milijuna eura da bi u idućih četvrt stoljeća narasle do 67,5 milijuna.

Relativno i apsolutno

Relativno gledajući, rast premija i šteta u 25 godina bio je gotovo jednak – obje kategorije su porasle oko 240 posto. No u apsolutnim iznosima brojke su malo drukčije.

Početkom stoljeća razlika između naplaćenih premija i isplaćenih šteta iznosila je 27,6 milijuna eura. Lani je to bilo 93,4 milijuna. Striktno po toj metrici, osiguranja od elementarnih nepogoda postala su puno veći izvor profita za osiguravatelje.

Priča tu ipak ne završava. Nepogode koje su pogodile Hrvatsku posljednjih godina, a i brojna upozorenja koja se mogu čuti o njihovim potencijalnim posljedicama, imali su odjeka. Rezultat toga je već spomenuti rast premije, a dodatno ga potvrđuje rast broja sklopljenih polica osiguranja od požara i elementarnih nepogoda. 

Dok ih je 2000. godine bilo 259 tisuća, ta je brojka do prošle godine skočila na gotovo 883 tisuće. Dok je rast premije mogao dijelom biti i posljedica inflacije, odnosno rasta cijena i vrijednosti nekretnina i pokretnina koje se osiguravaju, povećani broj polica osiguranja svjedoči o tome da su građani i poduzeća sve svjesniji potencijalnih opasnosti i žele barem na neki način zaštititi svoju imovinu.

Iako zasad trend ide u korist osiguravatelja, oprez osiguranika mogao bi se pokazati korisnim ostvare li se prognoze o jačim i češćim poplavama, olujama ili požarima.

Kad su u pitanju požari – mada vatrogascima, te stanovnicima Omiša i drugih mjesta koji su se ovog ljeta morali braniti od vatre to neće biti nikakva utjeha – ove smo godine još imali i sreće. Prema raspoloživim podacima europskog programa Copernicus, požari su u Hrvatskoj do 26. kolovoza zahvatili nešto više od četiri tisuće hektara zemljišta dok je višegodišnji prosjek za to razdoblje gotovo peterostruko viši.

Klimatske promjene

Te brojke i vijesti koje su dolazile iz zapadne Europe upućuju na to kakva bi nam ljeta mogla prijetiti. U kratkom roku, barem kad su u pitanju klimatske promjene, nije moguće promijeniti puno toga, no može se podosta napraviti barem na neposrednoj zaštiti ljudi i imovine. Osiguravatelji će se zasigurno truditi da im ovaj tip osiguranja i dalje bude profitabilan, no onima koji se nađu pred oštećenom imovinom možda će ipak biti malo lakše ako budu mogli računati na barem nekakvu odštetu.