Povoljan geografski položaj i struktura radne snage utjecat će na rast priljeva sredstava od izravnih inozemnih ulaganja (engl. foreign direct investment - FDI) u Adria regiji ove godine, zaključak je najnovijeg izvješća analitičkog tima Bloomberg Adrije.
Unutar same regije postoje značajne razlike po pitanju ulagačkih prilika za inozemne ulagače, kažu analitičari čije cijelo izvješće možete pogledati OVDJE.
Srbija, BiH i Sj. Makedonija: Rast FDI-a vođen dostupnošću radne snage i nižim troškovima rada
Ovaj dio regije ima veći potencijal za privlačenje stranih ulaganja u industrijske grane gdje je za proizvodni proces potreban veći broj radnika. Osim raspoložive radne snage, u tim zemljama su i troškovi rada te električne energije niži nego u Sloveniji i Hrvatskoj. Porez na dobit je također povoljan i niži u usporedbi s ostatkom regije, uključujući i Poljsku, Mađarsku, Slovačku i Češku, tzv. četvorku srednje i istočne Europe (engl. Central and Eastern Europe Four – CEE4). Kako bi se to nastavilo, inozemni ulagači dobivaju značajne subvencije i druge financijske poticaje.
Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina i Srbija pružaju subvencije za razvoj određenih industrijskih zona. Ta područja nazivaju se slobodnim zonama i predstavljaju dijelove teritorija na kojima su ulagači oslobođeni PDV-a i carine na uvoz za proizvodnju.
Većina zemalja nudi dodatne poticaje za privlačenje inozemnih ulaganja, što smatramo korisnim za daljnji priljev FDI-a. Ukratko, ovaj dio regije ima dobru lokaciju (koja se dodatno poboljšava ulaganjima u prometnu infrastrukturu) i poticajno poslovno okruženje, što će potaknuti priljev stranih izravnih ulaganja u 2024. godini, kažu analitičari.
Srbija ostvarila rekordni priljev
Srbija je također ostvarila rekordan priljev izravnih inozemnih ulaganja u 2023. godini, kada su dosegli 4,5 milijardi eura. Ako pogledamo udio izravnih stranih ulaganja u BDP-u, prednjači u odnosu na ostale zemlje Adria regije, ali i CEE4 zemlje. "Ulaganja iz Kine su zaslužna za oko 30 posto ulaganja u 2022. i 2023. godini, ali glavni izvor ulaganja i dalje je Europska unija koja ulaže u Adria regiju", kažu analitičari.
Iako je rast primjetan, struktura ulaganja Srbiji ne ide na ruku. Ulaganja su se uglavnom odnosila na proizvodni sektor, što povećava proizvodne kapacitete, ali se priljev smanjio za četvrtinu u odnosu na 2022. godinu, kažu analitičari. Razlog tome bio je pad potražnje u inozemstvu. Pad je nadoknađen ulaganjima u rudarstvu koja su se više nego udvostručila u 2023. godini, dodaju analitičari.
Slovenija i Hrvatska: Veći potencijal za akvizicije na sceni startupova
Slovenija i Hrvatska prilično su zasićena tržišta u pogledu mogućnosti ulaganja. Od oko milijun nezaposlenih u Adria regiji, samo 15 posto ih se nalazi u tim dvjema zemljama. Veći fond radnika je u Hrvatskoj, koja je veće tržište s oko 100 tisuća nezaposlenih. S druge strane, plaće su uglavnom veće, a bruto zarade u prosjeku i dvostruko veće od zarada u ostatku regije.
To znači da su i uvjeti za izravna inozemna ulaganja nepovoljniji kada je riječ o sektorima gdje je potreban velik broj radnika. Pritom se posebno misli na sektore novih kapaciteta (greenfield) koji zahtijevaju zapošljavanje većeg broja radnika. Ipak, analitičari predviđaju bolje izglede za potencijalne akvizicije i spajanja na sceni startupova, s obzirom na to da Slovenija i Hrvatska bolje kotiraju od ostatka regije prema Globalnom indeksu ekosustava startupova.
To je posebno istinito ako u obzir uzmemo poticaje za poduzetništvo u prethodnim godinama koje su podržavale vlade i fondovi EU-a. Rast broja kompanija u ranoj fazi razvoja pruža potencijal da na to tržište uđu kompanije koje teže vertikalnoj integraciji i rastu kroz akvizicije i spajanja.
Slijedi poboljšanje
Analitičari Bloomberg Adrije tvrde da je priljev izravnih inozemnih ulaganja u Adria regiji u 2023. pao za 14 posto, ponajviše kao rezultat geopolitičkih trzavica u svijetu, viših cijena zaduživanja i općenito nepovoljnog ulagačkog tajminga. Takva situacija više ide u prilog razvijenijim državama, jer s rastom neizvjesnosti raste i averzija prema riziku, odnosno prema ulaganju u manje razvijena gospodarstva.
Međutim, analitičari za ovu godinu očekuju oporavak. "Očekujemo da će se izravna inozemna ulaganja u 2024. godini oporaviti s poboljšanjem raspoloženja ulagača i nastavkom provođenja politike tzv. nearshoringa", navode iz analitičkog tima. Kako je značajan dio gospodarstva u regiji u rukama inozemnih kompanija, možemo očekivati i veća ulaganja zbog odgode iz 2022. i 2023. godine, kada su i neizvjesnost i kamatne stope počeli rasti.
"To je posebno slučaj sa zapadnim kompanijama koje se u svojim državama suočavaju s manjkom radne snage ili problemima u lancima opskrbe između Azije i Europe", zaključuju analitičari.
