U razdoblju od lipnja do rujna ukupan broj dolazaka turista i noćenja u Adria regiji pokazuje snažan međugodišnji rast. Međutim, i dalje je broj dolazaka turista pet posto manji nego rekordne 2019. godinu. S druge strane, broj noćenja je za 1,2 posto veći, navodi se u analizi analitičkog tima Bloomberg Adrije.
U usporedbi s prošlom godinom, rast broja dolazaka turista kreće se od 20,9 posto u Sloveniji do 40,3 posto u Bosni i Hercegovini. Broj noćenja turista rastao je od 15,8 posto u Sloveniji do 30,9 posto u Srbiji.
''Ukidanje epidemioloških mjera, ekonomski rast, snažno tržište rada i rast plaća pozitivno su se odrazili na turističku aktivnost u Adria regiji, koja je zabilježila oko 20 milijuna dolazaka i 107 milijuna noćenja u ljetnoj sezoni'', navode naši analitičari.
Ističu kako je inflatorno okruženje poguralo prihode od turizma u regiji, koji su u prvoj polovini ove godine zabilježili rast od 91 posto u usporedbi s istim razdobljem lani, tako nadmašivši financijski rezultat iz 2019. godine.
Podaci o platnoj bilanci središnjih banaka svake od zemalja i prihodi od turizma pokazuju kako su rezultati iz 2019. godine nadmašeni, osim u Sloveniji, gdje je zabilježen pad od devet posto, i u BiH, gdje su prihodi za osam posto manji. Prihodi od stranih turista u prvoj polovini ove godine u odnosu na isto razdoblje 2019. godine bili su za 13 posto viši u Hrvatskoj, za 24 posto u Sjevernoj Makedoniji i za 66 posto u Srbiji.
Hrvatska je regionalni lider u sektoru turizma. U ljetnoj sezoni bilježi rast broja dolazaka turista za 70 posto i noćenja za 84 posto. Ostvarila je više prihoda nego sve ostale zemlje zajedno – 3,2 milijarde eura naprema 2,6 milijardi eura u ostatku regije.
Analitičari našeg medija očekuju rast prihoda od turizma u zemljama Adria regije potaknut inflacijom i zdravom potražnjom.
Analitičari Bloomberg Adrije predviđaju kako će prihodi od turizma u Hrvatskoj ove godine dosegnuti 13 milijardi eura, a 2019. godine su, podsjetimo, ostvarili 10,5 milijardi eura, dok za Sloveniju predviđaju prihode od tri milijarde eura u odnosu na 2,8 milijardi eura u 2019. godini. Prihodi od turizma u Srbiji trebali bi dosegnuti oko dvije milijarde naspram 1,4 milijarde eura u 2019., dok će u BiH ostati na razini iz 2019. godine, oko milijardu eura. Za Sjevernu Makedoniju očekuju se prihodi od 0,5 milijardi eura, što je blagi rast u odnosu na 2019. godinu kada su iznosili 0,4 milijarde eura.
Kada je riječ o broju noćenja po dolasku, u Hrvatskoj je taj broj iznosio 6,3 noći. U BiH i Sloveniji on je znatno niži, 2,3, odnosno 2,7 noći, što ukazuje na bolje financijske i razvojne izglede za regionalnog lidera, jer što duže turisti borave na određenoj destinaciji, više će trošiti nego za kratkog boravka.
''Zapravo, globalni trend se pomiče prema potonjem. Promjene preferencija turista u posljednjim desetljećima rezultirale su time da turisti sada biraju kraće zadržavanje na određenim destinacijama umjesto boravka od tjedan ili dva na jednoj destinaciji, kao što je ranije bio slučaj'', ističu analitičari.
Iako Hrvatska uspijeva ostvariti puno veće prihode od ostatka regije, zaostaje prema iznosu po pojedinom stranom posjetitelju. Zapravo, zbog neslužbene strategije masovnog turizma, u tome zaostaje za regionalnim liderima, poput Bosne i Hercegovine i Srbije, koje su uspjele ostvariti veću dodanu vrijednost po stranom posjetitelju, promatrajući omjer prihoda i broja stranih turista.
Također, najveći je rast prihoda po stranom posjetitelju zabilježen u Sjevernoj Makedoniji, od 98 posto u odnosu na 2019. godinu, dok su Hrvatska i Slovenija zabilježile rast od 43 posto, odnosno 31 posto, što sugerira da, iako je broj posjetitelja u ostatku regije manji, sve zemlje to mogu nadoknaditi nudeći bolju kvalitetu usluge i tako uprihoditi više po posjetitelju od Hrvatske.
Preferencije turista su se od 2019. godine promijenile i u pogledu smještaja. Tako je u Hrvatskoj zabilježen rast udjela noćenja u kampovima i privatnom smještaju, kako zbog toga što turisti više traže privatnost tako i zbog toga što takve vrste smještaja doživljavaju kao sigurniju alternativu velikim hotelima s obzirom na nedavnu pandemiju. Uz to treba dodati da su ovakve vrste smještaja općenito jeftinije, a mnogi kampovi u, primjerice, istarskom dijelu jadranske obale nude kvalitetniji boravak od nekih hotela na drugim lokacijama.
U Sjevernoj Makedoniji neslužbeni podaci pokazuju snažan pad broja noćenja u hotelima u usporedbi s 2019. godinom.
''Zemlja se još uvijek bori da dosegne razine iz 2019. godine jer strani turisti još nisu dovoljno upoznali izvrsnu gastro ponudu i podršku sektoru ugostiteljstva i turizma u posljednje dvije godine'', kažu analitičari.
U BiH nema velikih promjena u odnosu na 2019. godinu jer je turistička aktivnost uglavnom fokusirana na Sarajevo, skijališta i Međugorje koje, prema neslužbenim procjenama, godišnje privuče oko milijun posjetitelja.
Srbija također bilježi pad broja noćenja u hotelima, ali, s druge strane, broj noćenja u privatnom smještaju bilježi rast. U Sloveniji je sličan trend kao u Hrvatskoj.
Slijedi usporavanje
Što se tiče financijske strane, mnogi se hoteli još uvijek bore nadoknaditi gubitke nastale u pandemijskoj 2020. godini, iako su prihodi znatno porasli u posljednje dvije godine, posebno tijekom ljeta. Ovogodišnja postsezona i posljedično predsezona iduće godine bit će pod jakim utjecajem skupljih sirovina, rada i energije, zbog čega će mnogi hoteli ostati zatvoreni u tom periodu fokusirajući se na sezonu, što može biti rizično s obzirom na recesijsko okruženje koje se nazire 2023. godine na cijelom kontinentu.
Za sljedeću godinu tim analitičara Bloomberg Adrije predviđa usporavanje, kako u broju dolazaka tako i u ostvarenim prihodima, uglavnom zbog usporavanja ekonomija glavnih emitivnih tržišta.
''Visoka inflacija utjecat će na potrošnju stranih turista, čak i ako će rast potrošačkih cijena usporiti, što će rezultirati lošijim financijskim rezultatima u sektoru turizma. Na potrošnju će dodatno utjecati depresivno raspoloženje potrošača, što je značajna promjena u odnosu na ovogodišnji sentiment potrošača, zbog neizvjesnosti o trajanju inflatornih pritisaka, te će općenito smanjenje realnog dohotka promijeniti potrošačke navike kućanstava'', kažu analitičari.
--- U osmom odlomku omaškom je bilo navedeno da je Hrvatska lani, umjesto 2019., ostvarila prihode od 10,5 milijardi eura.
