Mljekara Imlek vodeći je igrač na regionalnom tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda, predvodeći velike prerađivače koji vladaju tržištem dok se stanje na tržištu mlijeka drastično pogoršava u cijeloj regiji. Jedino je Slovenija samodostatna u proizvodnji mlijeka, a u skoroj budućnosti sve države u Adria regiji će se suočiti s teškoćama u proizvodnji, napominju analitičari Bloomberg Adrije u najnovijoj analizi tržišta.
Strukturni će problemi u mljekarstvu postati sve vidljiviji, što će dovesti do daljnjeg poskupljenja mlijeka i mliječnih proizvoda u već inflatornim gospodarstvima, napominju analitičari. Ovaj se trend prvo osjetio u Srbiji gdje se potrošači već mjesecima nose s nestašicama i visokim cijenama.
"Rast cijena uglavnom se prebacuje na potrošače dok se povećanje cijena ne odražava na nabavne cijene sirovog mlijeka", poručuju analitičari.
I Hrvatskoj prijete nestašice jer proizvodi samo 50 posto svojih potreba za mlijekom, a broj muznih krava, proizvođača mlijeka i količina proizvedenog mlijeka u zemlji padaju. Međutim, olakšavajuća je okolnost što je u Hrvatskoj primjetan rast količine proizvedenog mlijeka po kravi zbog razvoja tehnologije, selektivnog uzgajanja i automatizacije u proizvodnji.
Bloomberg
Situacija je u cijeloj regiji alarmantna jer se očekuju daljnji pad stočnog fonda, što je dijelom posljedica loših meteoroloških uvjeta prijašnjih mjeseci. Posebno je problematično stanje u Srbiji, Bosni i Hercegovini te Sjevernoj Makedoniji gdje postoji oligopol među prerađivačima mlijeka (Imlek je uvjerljivo najjači igrač na tržištu u Srbiji, ali i na sjevernomakedonskom i bosanskom tržištu ima značajan udio kroz Mlekaru Bitola i Mlijekoprodukt), napominju analitičari s obzirom na to da tri najveća prerađivača na ova tri tržišta čine 80 posto tržišta. Tako vodeći prerađivači mlijeka imaju pregovaračku prednost nad proizvođačima i utječu na otkupnu cijenu sirovog mlijeka, dodaju u izvješću.
Kao rezultat ovakve situacije, na tržištu u Srbiji došlo je do državnog protekcionizma – ograničenja izvoza i ograničenja cijena.
To stvara dodatne neefikasnosti na tržištu pa su se trgovački lanci u Srbiji morali okrenuti uvozu pakiranog trajnog mlijeka iz Češke i Poljske kako bi na police mogli staviti bilo kakvo mlijeko.
"Primjera radi, usred trenutne nestašice mlijeka u Srbiji vidimo kako dominantni igrači poput Imleka kupuju velike količine sirovog mlijeka od niza domaćih mljekara po preferencijalnim cijenama", kažu analitičari. "Mali i srednji prerađivači mlijeka teško dolaze do sirovog mlijeka potrebnog za proizvodnju, a sve proizvedeno se i proda zbog visoke potražnje", dodali su.
Slovenska priča
Najveći izuzetak u regiji je Slovenija koja je potpuno samodostatna u proizvodnji mlijeka unatoč tome što se i slovenski proizvođači suočavaju sa sličnim izazovima kao hrvatski. "Proizvođači mlijeka u Sloveniji uspješniji su u savladavanju prepreka koje su donijele otvorene granice i međunarodna konkurencija nakon ulaska u Europsku uniju", naznačili su naši analitičari.
Slovenija bi mogla biti primjer u ovoj gospodarskoj grani budući da je kompanija Ljubljanske Mlekarne sklopila niz ugovora s proizvođačima mlijeka kako bi smanjila pritisak na tržište. Izvoz mliječnih proizvoda iz Slovenije porastao je 79 posto 2021. godine u usporedbi s 2006. godinom, dok je uvoz iste te kategorije namirnica pao s 37.479 tona 2006. godine na 1143 tone krajem prošle godine.
Analitičari napominju da, kao i u državama regije izvan EU-a, i u onima koje se nalaze u okviru Unije proizvođači mlijeka ovise o državi, u njihovom slučaju, preko subvencija.
No bitna razlika u funkcioniranju tržišta u EU-u i van njega vidljiva je usporedi li se stanje u otkupnoj cijeni mlijeka, koja je u Sloveniji porasla za 35 posto prema dogovoru s malim proizvođačima, što je osiguralo održivost tržišta, iako je posljedično dovelo do većih cijena za prerađivače.
Stanje na tržištu mlijeka
Podaci Bloomberg Adrije pokazuju kako industrija mlijeka u regiji pokazuje umjereni ili stagnirajući rast prodaje dok su operativne marže već nekoliko godina stabilne.
Dok veliki prerađivači mlijeka poput Imleka i Ljubljanskih mlekarni bilježe najveći rast, Imlekove kompanije u Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji, Mlijekoprodukt i Mlekara Bitola, suočavaju se s poteškoćama.
Usred krize mlijeka u Srbiji, najveća srpska mljekara Imlek, kao i njezine pojedinačne podružnice ima dvoznamenkastu EBITDA maržu, a analitičari smatraju kako je do toga došlo upravo zato što Imlek zbog svog tržišnog udjela ima bolju kontrolu nad troškovima.
Osnovni problem industrije i dalje je ponuda sirovog mlijeka, objašnjavaju analitičari. Mlijeko, koje je sastavni dio osnovne potrošačke košarice, teško se transportira na veće udaljenosti. Jedan od načina da prerađivači osiguraju širu tržišnu prisutnost kupnja je manjih prerađivača na regionalnim tržištima, a time ujedno zadržavaju i svoju dominaciju na tim tržištima. Istovremeno, mali se prerađivači sve češće odlučuju na obradu mlijeka, odnosno proizvodnju sira i drugih mliječnih proizvoda s kojima lakše pokrivaju troškove proizvodnje, odnosno imaju bolje marže.
Imlek i dugoročni razvoj tržišta
"Održivost u industriji mlijeka ključna je za dugoročni razvoj", napominju analitičari Bloomberg Adrije , a kada govorimo o Srbiji smatraju kako bi upravo zbog dugoročne održivosti sektora trebalo povećati otkupnu cijenu mlijeka.
No, čini se kako u Srbiji u skorije vrijeme neće doći do bitnije promjene jer razliku između otkupne i maloprodajne cijene mlijeka određuje Imlek, a očekuje se kako će nakon odmrzavanja cijena mlijeka krajnji potrošači biti ti koji će sve više plaćati.
Posljedično, analitičari vjeruju kako bi više cijene mlijeka kod potrošača mogle rezultirati time da dodatno reduciraju kupnju prehrambenih proizvoda koji ne spadaju u osnovne životne namirnice. Zato je moguće da padne i potražnja za sirom i mliječnim proizvodima, ali, smatraju analitičari, pad potražnje za mlijekom bi, unatoč visokoj cijeni, trebao biti blag.
.webp){kind=icon}
