.webp){kind=icon}
Posljednji podaci o industrijskoj proizvodnji u Adria regiji pokazuju pogoršanje u odnosu na prosječne stope rasta u drugom kvartalu 2022. (kada je rast bio u rasponu od 1,5 do 5,2 posto na godišnjoj razini), navodi se u izvještaju analitičkog tima Bloomberg Adrije.
Detaljni pregled otkriva kako je slabljenje rasta industrijske proizvodnje potaknuto različitim čimbenicima unutar zemalja.
Hrvatska je u kolovozu zabilježila godišnji rast od 0,6 posto, što je značajna razlika u odnosu na srpanj, kada je godišnji rast industrijske proizvodnje iznosio 2,9 posto. Prerađivačka industrija je prvi put od prosinca 2020. zabilježila pad od 1,3 posto, uglavnom zbog problema u brodogradnji, kao i visokih troškova energije, što je negativno utjecalo na kemijsku, odnosno metalnu industriju koje su zabilježile godišnji pad od 40,9, odnosno 21,3 posto.
Podaci za industrijsku proizvodnju u Bosni i Hercegovini ukazuju na jak godišnji rast industrijske proizvodnje od 1,6 posto u usporedbi s drugim zemljama Adria regije. Rast industrijske proizvodnje potaknut je dobrim rezultatima u sektoru vađenja ruda i kamena te u kemijskoj, automobilskoj i prehrambenoj industriji.
Industrijska aktivnost u Srbiji zabilježila je blagi pad od 0,8 posto, a u Sjevernoj Makedoniji rast od 0,2 posto. Glavni faktor ukupnog smanjenja aktivnosti u Srbiji je pad proizvodnje od 6,5 posto u sektoru opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom, dok je na usporavanje rasta u S. Makedoniji najviše utjecao slabiji rast proizvodnje u sektoru vađenja ruda i kamena u odnosu na mjesec ranije.
Prema srpanjskim podacima, Slovenija je zabilježila godišnji rast proizvodnje od 0,6 posto, što također ukazuje na usporavanje u odnosu na lipanj, kada je godišnji rast iznosio 0,8 posto. Faktori koji su utjecali na ovakav rezultat ogledaju se u usporavanju aktivnosti unutar prerađivačke industrije zbog smanjene inozemne potražnje.
Vrijedi dodatno napomenuti kako je razdoblje suše, koje je ove godine pogodilo regiju (posebno tijekom ovog ljeta), snažno utjecalo na sektor proizvodnje i opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom – samo su Hrvatska i Sjeverna Makedonija, promatrajući kumulativno razdoblje 2022. godine, zabilježile porast aktivnosti, dok je Slovenija zabilježila najveći godišnji pad od 18,5 posto.
Čimbenici koji su zajednički svim zemljama, a koji su utjecali na usporavanje industrijske proizvodnje, odnose se na usporavanje aktivnosti na ključnim izvoznim tržištima te smanjenje kapitalnih investicija zbog povećane geopolitičke zabrinutosti i neizvjesnosti u pogledu povrata investicije zbog visoke inflacije. Ne treba zaboraviti ni globalni rast cijena sirovina, što utječe na povećanje troškova proizvodnje. Pozitivan je učinak na industrijsku proizvodnju imala još uvijek jaka potrošnja domaćinstava na temelju realnog rasta neto dohotka i akumulirane štednje tijekom koronakrize.
Analitičari Bloomberg Adrije za idućih nekoliko kvartala predviđaju nastavak smanjenja rasta industrijske proizvodnje, a glavni uzrok za to je smanjena potražnja, kako na domaćem tako i na inozemnom tržištu.
''PMI indeks proizvodnje na glavnim izvoznim tržištima oslabio je na razinu ispod 50 bodova, što je najniža razina od drugog kvartala 2020. godine, signalizirajući da recesija dolazi u najveće europske ekonomije'', navode analitičari.
Dodaju kako manju potrošnju energije smatraju dominantnim faktorom, praćenim pogoršanim izgledima za kapitalna ulaganja zbog općenito neizvjesnih izgleda uslijed geopolitičkih problema. Izgledi za ulaganja dodatno su pogoršani skupljim i manje dostupnim financijskim sredstvima.
''Još jedan dodatak sumornim industrijskim izgledima je smanjenje potrošnje domaćinstava'', kažu analitičari.
Kada je riječ o trendovima konkurentnosti, Hrvatska je jedina zemlja u regiji s nedavnim poboljšanjima mjerenim realnim efektivnim tečajem (REER), Slovenija ostaje stabilna, dok druge zemlje bilježe pogoršanje konkurentnosti.
