Premda gospodarska kretanja upućuju da bi rast kreditiranja na području Adria regije u idućoj godini trebao usporiti, hrvatski bankarski sektor, čini se, očekuje da će u idućim godinama potražnja i kod građana i u korporativnom sektoru zahvaljujući ulasku Hrvatske u eurozonu te u Schengenski prostor ipak rasti.
Na kraju prve polovice ove godine, prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ukupni iznos kredita tvrtkama i građanima iznosio je 252,7 milijardi kuna, što je bilo povećanje od 7,6 posto u odnosu na kraj lipnja prethodne godine. Na mjesečnoj razini rast je bio 0,7 posto.
U tom su razdoblju krediti poduzećima rasli puno brže no krediti kućanstvima, pa je tako godišnja stopa rasta za korporativni sektor bila 12,1 posto te za kućanstva 5,4 posto.
Također, kunski krediti poduzećima rasli su po stopi od 21,2 posto, a devizni bitno manje, odnosno 6,8 posto.
Kod kućanstava, čiji je ukupni kreditni portfelj došao do 146,4 milijarde kuna, dominirao je rast stambenih kredita po godišnjoj stopi od 9,9 posto, dok su gotovinski krediti imali rast tek od 2,8 posto.
Izvor: Hrvatska narodna banka
Prema najnovijoj analizi Raiffeisenbanka, takav rast stambenih kredita objašnjava se novim kreditima odobrenima u sklopu državnog programa subvencioniranja otplate za mlađe dobne skupine te kao vrsta ulaganja s ciljem zaštite novčane imovine od inflacije u razdoblju još uvijek niskih kamatnih stopa.
No u drugoj polovici godine analitičari Raiffeisenbanka u tom smislu očekuju preokret, odnosno sporiji rast stambenih kredita nakon što se iskoristi proljetni volumen subvencija.
"Potrošački bi krediti trebali brže rasti pod pritiskom potrošačkih cijena. Ubrzani rast potrošačkih cijena u odnosu na rast plaća i ostalih primitaka kućanstava otvara jaz u kućnim budžetima i održava potražnju za potrošačkim kreditima", smatraju u toj banci.
Ono što je svakako sigurno je da hrvatske banke raspolažu s dovoljnom likvidnošću da zadovolje potražnju za kreditima, tim više jer se do kraja godine očekuje, s ulaskom u eurozonu, daljnje smanjenje visine obvezne rezerve, čime će ukupna raspoloživa likvidnost dodatno porasti.
Ukupna imovina bankarskog sektora u Hrvatskoj na dan 31. ožujka ove godine iznosila je 506,18 milijardi kuna.
Po riječima predsjednika Hrvatske udruge banaka (HUB) Zdenka Adrovića, na računima banaka trenutačno ima oko 85 milijardi kuna viška, što je trećina ukupnog kreditnog iznosa korporativnom sektoru i stanovništvu u Hrvatskoj.
Dakle, jedino što bankama preostaje je naći načine da potpomognu potražnju, što nije laka zadaća u trenucima kada recesija prijeti i kada kamatne stope rastu.
Tako i trenutačna potražnja za korporativnim kreditima pokazuje da se više traže oni za obrtna sredstva nego za investicije.
Adrović smatra da će potražnja korporativnog sektora kratkoročno i dalje rasti, jednostavno zbog rasta troškova uslijed energetske krize i inflatornih pritisaka.
Drugim riječima, u idućim mjesecima banke očekuju da i građani i tvrtke uglavnom traže kredite koji bi im pomogli prebroditi smanjivanje vrijednosti njihova raspoloživog novca.
Nakon toga, u idućih par godina, zahvaljujući većem stupnju integriranosti u okviru EU-a te razvojnim novcima koji od tamo stižu, banke, po riječima Adrovića, očekuju da bi potražnja za kreditima i od tvrtki i od građana trebala nastaviti s rastom.
Podsjetimo, u Hrvatskoj je, za razliku od drugih zemalja Adria regije, u posljednjih sedam godina omjer ukupnog iznosa kredita i bruto društvenog proizvoda (BDP) pao na 69 s 80 posto i to bi se, ako bude kako se banke nadaju, ponovno moglo početi vraćati prema razinama koje su prisutne u razvijenijim zemljama EU-a gdje taj omjer ide čak prema i preko 100 posto. Za to, naravno, treba više investicija i bitno snažnije gospodarstvo.
.webp){kind=icon}
