Lani je svih pet najvećih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj zabilježilo brži rast operativnog prihoda, koji je bio devet posto veći nego prethodne godine, dok je skupina usporedivih tvrtki za Europu rasla za oko tri posto na godišnjoj razini. Prosječne marže ostale su uglavnom stabilne, s blagim porastom bruto marže i padom EBITDA marže.
Takav rast trgovaca odražava cjelokupnu sliku hrvatske maloprodaje, kao i povoljne makroekonomske podatke. Naime, realni rast maloprodaje u prva tri mjeseca ove godine iznosio je 3,5 posto, što je niže nego prošle godine, ali i dalje vrlo solidan trend s obzirom na razinu cijena u Hrvatskoj.
Što se tiče trgovaca, Plodine su zabilježile najbrži rast prihoda od pet tvrtki. Međutim, taj rast pratio je i veći porast troškova, pa je taj lanac jedini ostvario negativan rast EBITDA-e i pad marže za 3,4 postotna boda.
Čitaj više
Povišice u javnom sektoru povećale su apetit sezonskih radnika
Kuhari na sezoni zarađivati će barem dvostruko više od prosječne hrvatske plaće.
25.04.2025
Šaravanja: 'Neizravni učinci carina na Hrvatsku bit će znatno veći od izravnih'
Američke carine neizravno prijete hrvatskom izvozu kroz rast troškova i smanjenje konkurentnosti, posebno u industrijskim sektorima.
26.03.2025
Koliko Hrvatska trguje s ostalim državama regije?
S 5,04 milijarde dolara izvoza i 7,56 milijardi dolara uvoza Hrvatska je trgovinski oslonac Adria regije. U regiju plasira petinu izvoza a iz nje stiže šestine uvoza.
18.02.2025
Konzum je zadržao vodeću tržišnu poziciju po obujmu prodaje, ali je ostvario i najznačajnije poboljšanje profitabilnosti u obliku EBITDA marže. Konzumova EBITDA porasla je za 31 posto u odnosu na prethodnu godinu, potencijalno zbog jednokratnih stavki povezanih s restrukturiranjem.
U usporedbi s usporedivom skupinom u EU-u, čija je prosječna EBITDA marža iznosila 6,5 posto, hrvatski trgovački lanci zadržali su konkurentniju razinu poslovanja u 2024. godini, što potvrđuje da domaći lanci uspješnije prenose troškove na potrošače.
Svi trgovački lanci osim Kauflanda zabilježili su porast broja zaposlenih, dok je prosječni trošak po zaposleniku porastao u svima osim Spara. Lidl i Kaufland ističu se s daleko najvišim troškovima po zaposleniku, koji su gotovo dvostruko veći u usporedbi s Konzumom i Sparom. Međutim, visoki troškovi rada tih lanaca kompenzirani su znatno većom produktivnošću. Lidl ostvaruje 414 tisuća eura prihoda po zaposleniku, što je 22 posto više u usporedbi s Kauflandom.
Zahvaljujući tom operativnom modelu, Lidl je 2024. godine preuzeo vodeću poziciju od Konzuma u pogledu ciklusa konverzije gotovine (engl. cash conversion cycle – CCC). Taj uspjeh može se izravno pripisati najbržoj naplati potraživanja (DSO: 0,8 dana) i najnižem prosječnom broju dana zadržavanja zaliha (DIO: 26,5 dana), što je znatno ispod prosjeka sektora.
Plodine prednjače u duljini rokova plaćanja dobavljačima, s prosječno gotovo 79 dana, što toj tvrtki omogućuje financiranje operativnog ciklusa uglavnom putem odgođenih obveza. Na to ukazuje i činjenica da Plodine imaju najniže novčane rezerve od uspoređenih tvrtki (85 posto niže od prosječnih rezervi).
Usporedba s europskom skupinom usporedivih tvrtki pokazuje da samo Konzum i Lidl imaju kraći DIO od europskog prosjeka od 34,5 dana. Prosječni DIO pet analiziranih lanaca iznosi 40,6 dana, s najvišim u Plodinama (64,1 dan) i Kauflandu (42,8 dana). Međutim, unatoč duljem držanju zaliha, svi lanci osim Kauflanda imaju negativan novčani tijek, što znači da u prosjeku naplaćuju prije nego što podmire svoje obveze. Prosječni CCC iznosi negativnih 11 dana, što je nešto niže od prosjeka EU-a od negativnih 11,8 dana.
Zaduženost izražena omjerom neto duga i EBITDA-e pokazuje da je hrvatska grupa u prosjeku zaduženija od svojih europskih konkurenata. Prosjek EU-a je 2,2, dok je najniži omjer u analiziranoj skupini zabilježen kod Lidla (2,7), a najviši kod Plodina i Spara (više od 5,6), što ukazuje na potencijalne pritiske na bilancu ako dođe do povećanja troškova zaduživanja.
U 2024. godini, hrvatski trgovački lanci održali su solidan tempo rasta, bilježeći rast prihoda iznad europskog prosjeka i održavajući konkurentne operativne marže. Tvrtke poput Konzuma i Lidla prednjače u pogledu operativne učinkovitosti i financijskog upravljanja.
Visoka razina prijenosa na potrošače, u kombinaciji s negativnim novčanim ciklusom za većinu lanaca, ukazuje na snažnu kontrolu obrtnog kapitala i operativnu fleksibilnost. Ako makroekonomski uvjeti ostanu stabilni, očekuje se nastavak rasta sektora, s dodatnim fokusom na racionalizaciju troškova i optimizaciju zaliha.
.webp){kind=icon}
