Trump, Iran i OPEC+ diktiraju tržište nafte – analitičari otkrivaju što slijedi

Događanja na tržištu nafte u 2025. godini najbolje se mogu sažeti jednom riječju: nestabilnost. Cijene sirove nafte pale su za 17 posto u posljednjih 12 mjeseci, iako su od početka godine zabilježena dva značajna skoka.

Prvi skok cijene 'crnog zlata' dogodio se u siječnju, nekoliko dana prije inauguracije američkog predsjednika Donalda Trumpa - tada je dosegnut i ovogodišnji vrhunac cijene, nešto manje od 82 dolara za barel sjevernomorske nafte tipa Brent. Drugi skok uslijedio je neposredno nakon izraelskog napada na Iran.

Iako je cijena nafte porasla tijekom takozvanog 12-dnevnog rata između Izraela i Irana - u kojem su se, bombardiranjem iranskog nuklearnog programa, uključile i Sjedinjene Američke Države - nakon završetka sukoba vratila se na prethodne razine.

Tržišni analitičari koji su komentirali situaciju tijekom izraelsko-iranskog sukoba istaknuli su da su terminski ugovori za naftu sadržavali 'ratnu premiju' od 10 posto na cijenu. Budući da je rat završio jednako brzo kako je i počeo, cijene nafte su naglo pale. 

Povećana proizvodnja OPEC+ spušta cijenu nafte

"Oba ovogodišnja skoka cijene nafte bila su rezultat geopolitičkih događaja", naveli su analitičari Bloomberg Adrije te dodali: "Međutim, proizvodnja nafte u SAD-u doseže rekordne razine, a povećanje crpljenja u okviru OPEC+ povećava globalnu ponudu, što uz gospodarsko usporavanje stvara pritisak na pad cijena." Detaljnu analizu možete pročitati OVDJE.

Analitičari upozoravaju i na prognoze Međunarodne agencije za energiju (IEA), koje pokazuju na usporavanje potražnje za naftom u 2025. godini. Glavni dugoročni razlog za pad potražnje bit će ubrzana zamjena nafte u prometnom sektoru i proizvodnji energije.

Naftni kartel predvođen Saudijskom Arabijom ovog je mjeseca odlučio povećati ponudu za 548 tisuća barela dnevno, čime je OPEC+ na putu da najnovija smanjenja proizvodnje ukine godinu dana ranije nego što je prvotno planirano.

Bloomberg

Svoju odluku dužnosnici naftnog saveza opravdavaju optimizmom da će tržište moći apsorbirati dodatne količine. Prema izvještaju Bloomberga, navode i povećanu ljetnu potražnju za naftom, a njihova je odluka također odgovor na Trumpove pozive za smanjenjem troškova goriva - što je jedno od njegovih predizbornih obećanja.

Globalne zalihe nafte posljednjih su se mjeseci povećavale brzinom od oko milijun barela dnevno. Dok je potražnja u Kini oslabila, proizvodnja je porasla diljem Amerike - od SAD-a i Gvajane do Kanade i Brazila, navodi Bloomberg.

Cijene podižu sankcije Rusiji i oporavak Kine

U ponedjeljak su se terminski ugovori za naftu popeli na 71 dolar za barel sjevernomorske nafte Brent, čime je nastavljen rast od oko dva posto zabilježen u petak. Na ovaj skok cijene utjecalo je tržišno raspoloženje jer se ulagači pripremaju na dodatne američke sankcije protiv Rusije, koje bi mogle ograničiti globalnu opskrbu naftom.

Na porast cijena utjecali su i makroekonomski podaci iz Kine. Kinesko je gospodarstvo pokazalo solidne znakove oporavka, a Peking je u ponedjeljak objavio podatke o rekordnom trgovinskom suficitu.

Dok su tržišta očekivala više jasnoće o budućoj ukrajinskoj politici Bijele kuće, strane agencije izvijestile su da su europski dužnosnici blizu dogovora o 18. paketu sankcija protiv Rusije, koji bi uključivao dodatno smanjenje gornje cjenovne granice za rusku naftu. Istovremeno, rast cijena ograničile su nove carinske prijetnje predsjednika Trumpa, koji je nedavno najavio carine od 30 posto na svu robu iz Europske unije i Meksika.

Kakve su prognoze za tržište nafte?

Analitičari Bloomberg Adrije smatraju da će cijene nafte i dalje biti pod pritiskom zbog globalnog viška ponude i sporog gospodarskog rasta. "Geopolitički rizici su najveća nepoznanica u vezi s cijenama. Ako primirje između Izraela i Irana potraje, očekujemo pritisak na pad cijena koji bi ih mogao zadržati na razinama iz svibnja", naveli su, dodajući da isto vrijedi i za moguće primirje između Rusije i Ukrajine.

"No svaka eskalacija koja bi uzrokovala poremećaje u opskrbi mogla bi dovesti do viših cijena. Predviđamo da će se cijene kretati između 60 i 65 dolara do kraja 2025., ako ne dođe do većih poremećaja u opskrbi koji bi mogli potaknuti njihov rast", zaključuju.