Kako je tržište nafte postalo otporno na geopolitiku

Trgovci s nelagodom pratili američko bombardiranje velikog proizvođača nafte na Bliskom istoku. Početni skok cijene sirove nafte pretvorio se u rasprodaju čim su shvatili da će dotok nafte ostati neometan.

Godina je bila 1991., a američka zračna kampanja bila je usmjerena protiv Iraka Sadama Huseina. U samo jednoj noći, cijene su se srušile za 30 posto.

Tri desetljeća kasnije, trgovci naftom pokušavaju se oporaviti nakon 12 dana nevjerojatne nestabilnosti tijekom koje su cijene divlje rasle i padale - u najintenzivnijem razdoblju trgovanja naftom još od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Ponovno su trgovci provodili noći prikovani uz svoje stolove, sudjelovali u konferencijskim pozivima u ranim jutarnjim satima i intenzivno koristili političke i vojne veze kako bi došli do informacija koje bi im dale prednost u trgovanju. Baš kao i 1991., rani skokovi brzo su se pretvarali u padove jer su se trgovci fokusirali na stvarno pitanje: hoće li nafta nastaviti teći? I jest.

Posljednjih četrnaest dana jasno je pokazalo koliko se psihologija tržišta promijenila u odnosu na razdoblje 1970-ih i 1980-ih, kada su sjećanja na kataklizmične cjenovne šokove uzrokovane sukobima na Bliskom istoku oblikovala ponašanje trgovaca.

Bloomberg

Za današnje trgovce naftom, vijesti o bombama koje padaju sve se češće doživljavaju kao signal za prodaju.
"Danas su tržišta puno otpornija na vijesti - odmah se fokusiraju na pitanje hoće li doći do prekida opskrbe ili ne, uzimajući u obzir postojeće rezerve proizvodnje", rekao je Mike Muller, bivši šef azijskog ogranka Vitol Grupe i bivši direktor trgovanja sirovom naftom u Shellu.

Muller se prisjetio kako je, tada kao mladi trgovac naftnim terminskim ugovorima u Shellu, trgovao cijelu noć 16. siječnja 1991., napustivši radno mjesto tek kad su mu nadređeni rekli da ide kući. Shell je odlučio prodavati na svakom rastu cijena, a Muller je prodavao pošiljku za pošiljkom dok se tržište prvo uzdizalo, a potom srušilo.

Trgovci danas, baš kao i tada, protekla su dva tjedna proveli suočeni s mogućnošću prekida opskrbe koji se događa jednom u generaciji: zatvaranje tjesnaca Hormuz, kroz koji prolazi otprilike petina svjetske nafte.

Trgovci u Ženevi i Londonu radili su u smjenama kako bi osigurali pokrivenost 24 sata dnevno - iako su mnogi svejedno ostajali budni, prateći društvene mreže i sudjelujući u hitnim pozivima u tri ujutro, dok su kružile glasine.

Dok su pokušavali shvatiti je li ovaj put situacija zaista drukčija, usmjerili su se na satelitske snimke Irana i Hormuza, gdje nije bilo znakova prekida — dapače, protok nafte je čak izgledao veći.

Uz obalu Irana svakodnevno su tankeri preuzimali naftu i otplovljavali prema oceanu. Iako su prazni iranski brodovi nestali iz vidokruga - vjerojatno iz sigurnosnih razloga - protok iranske nafte bio je oko 40 posto viši od godišnjeg prosjeka.

Iako današnji trgovci imaju pristup ogromnoj količini digitalnih informacija, od satelitskih snimki u stvarnom vremenu do izvještaja s društvenih mreža u sekundi, neki od najvažnijih svjetskih trgovaca fizičkom naftom ističu da su protekla dva tjedna tražili informacije i na staromodni način: kontaktirajući izvore u Washingtonu, Izraelu i drugdje kako bi dobili osjećaj o smjeru rata i iranskoj spremnosti na odgovor.

Takav uvid ojačao je uvjerenje da će se SAD umiješati, ali da Iran neće zatvoriti Hormuz. Jedan visoki dužnosnik rekao je da je zaposlenicima naredio da prate objave Donalda Trumpa na društvenim mrežama kao smjernice za iduće poteze. Dana 16. lipnja predsjednik je objavio na Truth Social: "IRAN NE SMIJE IMATI NUKLEARNO ORUŽJE."

Eksplozija opcija

Kako su vijesti stizale sve brže, trgovanje terminskim ugovorima postajalo je sve rizičnije, a novac je počeo pritjecati u tržište opcija, gdje se trgovci mogu zaštititi od cjenovnih skokova po nižem trošku.

Na tom tržištu, sve se mijenjalo toliko brzo da su trgovci i posrednici stalno morali revidirati cijene ili riskirati gubitak posla, jer je svaka nova vijest o eskalaciji povećavala volatilnost i cijenu zaštite.

Rekordne količine opcija promijenile su vlasnika - u samo sedam radnih dana obujam trgovanja dosegao je razine koje se inače vide tijekom nekoliko mjeseci.

Bloomberg

"U vremenima geopolitičkih rizika trgovci se sele na tržište opcija umjesto na tržište terminskih ugovora", rekla je Nicky Ferguson, voditeljica analitike u Energy Aspects Ltd.

"Nismo vidjeli značajne promjene u pozicijama hedge fondova na terminskim tržištima proteklog mjeseca, ali su zato njihove opcijske oklade eksplodirale."

Znakovito je, međutim, da trgovci nisu kladili na astronomski rast cijena istim intenzitetom kao u prethodnim krizama.
Čak i nakon što su neprijateljstva između Irana i Izraela splasnula nakon napada u listopadu prošle godine, još je bilo aktivno oko 130.000 Brent call opcija na 100 dolara za idućih šest mjeseci trgovanja. Trenutno su te oklade oko 60 posto manjeg obujma nego tada.

Dok su svi dijelovi naftnog tržišta bili u pokretu, među najosjetljivijima na moguće prekide bile su isporuke dizela.
Cijene su skočile sa 85 na 110 dolara po barelu jer su trgovci koji su se kladili na globalno usporavanje gospodarskog rasta morali naglo zatvarati svoje pozicije.

U međuvremenu, na fizičkim trgovinskim stolovima u Singapuru - gdje se trguje naftom s Bliskog istoka za azijske rafinerije - zavladala je neobična tišina. Trgovanje spot pošiljkama gotovo je potpuno stalo u dijelu mjeseca koji je inače najprometniji, dok su svi čekali što će se dogoditi.

Dramatični vikendi

Za trgovce derivatima, sukob je obilježen s dva dramatična vikenda i teškim odlukama. Kad su se tržišta ponovno otvorila 16. lipnja, cijene su kratko skočile, ali su se potom povukle jer su se trgovci fokusirali na činjenicu da opskrba nije prekinuta.

Tjedan dana kasnije ulozi su bili još veći, nakon što su SAD bombardirale iranska nuklearna postrojenja tijekom vikenda. No, proizvodnja i trgovina naftom ostali su netaknuti.

Neki trgovci su pratili novo uvedene vikend proizvode za male ulagače, pokušavajući procijeniti mogu li oni predvidjeti kretanja tržišta u ponedjeljak. Drugi su samouvjereno tvrdili klijentima da će cijene pasti, dok su neki privatno priznali da su u nedjelju bili spremni na prodaju, ali su izgubili uvjerenje nakon što je Iran najavio osvetu. Cijene su skočile na početku trgovanja.

Ipak, nije prošlo dugo prije nego što je tržište ponovno slijedilo Mullerovu lekciju iz 1991.: prodaj, prodaj, prodaj.
Iranov mlaki odgovor na američke bombe srušio je cijene, i kad je tržište sirove nafte otvoreno u utorak ujutro, cijene su bile više od 10 dolara niže od razine na kojoj su počele dan ranije.

Nova mantra tržišta nafte bila je jasna kao nikada: prodaja u geopolitičkim skokovima ponovno se pokazala kao dobitna strategija.

"Prvi Zaljevski rat postavio je ljestvicu za ono što danas nazivamo premijom za rizik opskrbe", rekao je Muller, iskusni trgovac. "Od tog trenutka nadalje, trgovinska zajednica rado se kladila da će protuzračne obrane prevladati."