text size
Za razliku od mnogih članica Europske unije (EU) gdje vlada opravdano velika zabrinutost, Hrvatska će, čini se, imati dovoljno plina na svojem teritoriju iduće zime, no pitanje je po kojoj cijeni i kako će taj plin biti raspoređen.
Stručnjaci se uglavnom slažu da čak i potpuni prekid dotoka ruskoga plina ne bi Hrvatsku doveo u nepremostivu situaciju što se količine tog energenta tiče. Štoviše, puno je vjerojatnije da bi se zbog načela solidarnosti unutar EU-a Hrvatska našla u situaciji da dio plina prepusti nekom od europskih partnera, poput Slovenije, koji bi mogli imati znatno veće probleme.
"U tom smislu vjerojatno je kako ćemo dio plina koji uvozimo, a uvozimo više nego li nam je potrebno, morati prodati susjedima", kazao je za Bloomberg Adriju energetski stručnjak Ivan Brodić.
Pomoć partnerima
Hrvatska godišnje troši oko 2,9 milijardi kubičnih metara plina. Od toga milijardu kubičnih metara uvozi iz Rusije preko tvrtke PPD, i to kroz Turkstream, odnosno plinovod koji preko Turske doprema ruski plin prema južnoj i jugoistočnoj Europi. Opskrba je dosad prema Hrvatskoj išla u ugovorenim količinama, no naravno da se ne može predvidjeti daljnji razvoj događaja.
Nadalje, preko terminala za ukapljeni plin na Krku Hrvatskoj godišnje dolazi upravo ona količina koju troši, dakle 2,9 milijardi kubičnih metara. No, nisu svi zakupci na terminalu hrvatske tvrtke kao što su INA, HEP i PPD tako da dijelom kapaciteta raspolaže i MET Croatia koja je dijelom MET Holdinga sa sjedištem u Švicarskoj te mađarski MVM CEEnergy.
Hrvatska sama proizvodi nešto manje od 30 posto svoje potrošnje, odnosno oko 0,8 milijardi kubičnih metara, a HEP je dobio zadatak i financijsko jamstvo od Vlade da kupi plin i po trenutačno visokim cijenama te do kraja napuni plinsko skladište Okoli kojega je kapacitet negdje oko 0,5 milijardi kubičnih metara plina. Trenutačna je popunjenost skladišta Okoli na 43 posto, a ministarstvo gospodarstvo je reklo kako očekuje da se do 1. studenoga dosegne željena razina od 90 posto.
Logično je da bi svako preusmjeravanje zakupljenih količina plina od pojedinih trgovaca imalo svoju cijenu, no teško je vjerovati da bi bilo koja zemlja dopustila da njezinim teritorijem prolazi plin prema nekoj drugoj državi dok se njezini vlastiti građani smrzavaju ili industrija obustavlja rad.
"Plina će za Hrvatsku biti, ono što naravno ostaje pitanje je po kojoj cijeni", ističe predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Dalibor Pudić za Bloomberg Adriju
Europska je komisija (EK) u srijedu predložila da zemlje članice od 1. kolovoza dobrovoljno smanje potrošnju plina za 15 posto unatoč tome što je ruski predsjednik Vladimir Putin najavio da će plin nastaviti od četvrtka teći Sjevernim tokom 1, premda u smanjenoj količini. EU je strahovala da plin uopće nakon desetodnevnog održavanja neće ponovno poteći. EK predlaže i mogućnost uvođenja obveznih mjera štednje ako dođe do ozbiljnog manjka plina na tržištu ili iznimno velike potražnje. O prihvaćanju prijedloga EK bi se čelnici EU trebali dogovoriti na izvanrednom energetskom samitu EU-a koji će se održati do kraja mjeseca.
Pudić pak smatra da bi cijene plina u nekom trenutku zbog smanjenje potražnje trebale početi padati s ovako visokih razina.
"Visoke cijene uobičajeno vode padu potrošnje, a onda pad potrošnje vodi ka smanjenju cijene", kaže Pudić.
Ruski plin
U svakom slučaju, bez obzira na mogući potpuni ili djelomični prestanak opskrbe ruskim plinom, Hrvatska bi trebala imati dovoljnu količinu na raspolaganju da prebrodi zimu i eventualno tim energentom pomogne nekoj od članica EU-a.
Druge zemlje u Adria regiji imaju puno veću ovisnost o ruskom plinu.
Bloomberg Mercury
Slovenija nema skladište plina, a 81 posto svoje potrošnje dosad je uvozila iz Rusije preko Austrije. Ukupno 99,4 posto potreba za plinom pokriva iz uvoza.
Bosna i Hercegovina u potpunosti ovisi o uvozu ruskog plina preko plinovoda TurkStream. Više o spremnosti BiH na probleme s isporukama ruskog plina pročitajte OVDJE.
Srbija troši tri milijarde prostornih metara plina godišnje, a od toga 2,2 milijarde dobiva iz Rusije. Sve o tome koliko je Srbija spremna na probleme s isporukama ruskog plina pročitajte OVDJE.
Sjeverna Makedonija također preko TurkStreama iz Rusije pokriva 100 posto svojih potreba. Sve o tome kako se Makedonija priprema za moguću plinsku krizu pročitajte OVDJE.
.webp){kind=icon}
