Ograničenja u elektroenergetskim mrežama, još uvijek visoki troškovi zelene tehnologije i kašnjenja u planiranju projekata zadržavaju ulaganja koja bi bila vrijedna 18 bilijuna dolara na globalnoj razini i kojima je cilj ostvariti klimatske ciljeve postavljene do 2030. godine.
Sve to brzu energetsku tranziciju čini vrlo malo vjerojatnom.
Kako bi se ograničilo globalno zagrijavanje na 1,5 stupnjeva iznad predindustrijskih razina, razvoj pogona na obnovljive izvore i one s niskim udjelom ugljika morao bi biti tri puta brži nego ranije, ističe se u izvješću koje je priredila konzultantska tvrtka Boston Consulting Group (BCG).
Čitaj više
Ekstremne vrućine uzdrmat će turizam na jugu Europe, stradat će i Hrvatska
Idilično ljetovanje pretvorilo se u noćnu moru nakon što su tisuće ljudi evakuirane s grčkih otoka zbog šumskih požara.
25.07.2023
Ekstremne temperature nastavljaju iscrpljivati Europu
Uz visoke temperature probleme stvaraju i grmljavinska nevremena, te požari.
16.07.2023
Suša i vrućine sve ozbiljnije prijete europskoj poljoprivredi i energetici
Iz programa EU-a Copernicus najavljuju da bi ove godine temperature mogle nastaviti rasti.
23.04.2023
Emisije CO₂ zbog proizvodnje struje iz fosilnih goriva možda prošle vrhunac
Mnoge zemlje su uslijed energetske krize shvatile da je nužno okrenuti se vlastitim obnovljivim izvorima.
12.04.2023
"Morali bismo više prijeći u fazu implementacije, regulacije i investicija, iz političke potpore u održive poslovne projekte", kazao je jedan od suautora izvješća Maurice Berns.
Emisije kao posljedica korištenja fosilnih goriva zagrijavaju planet i potiču ekstremne vremenske pojave, a srpanj je bio globalno najtopliji zabilježeni mjesec otkako postoje mjerenja.
Prema izvješću, sadašnja brzina energetske tranzicije u sektorima kao što su industrija ili građevinarstvo omogućuje zagrijavanje do 2,7 stupnjeva do kraja ovoga stoljeća.
Najveći problem oko financiranja javlja se kod proizvodnje električne energije i konačnih potrošača.
"Veći troškovi financiranja pogona na obnovljive izvore utječu na energiju koja se na taj način proizvodi, a to povećava konkurentnost investicija u fosilne izvore", navodi se u izvješću.
I neke druge studije imaju slične zaključke. Primjerice, BloombergNEF navodi da bi godišnje investicije morale narasti trostruko u ovom desetljeću kako bi se do 2050. godine postigao cilj neto nulte emisije ugljičnih plinova.
No zanimljivo je, kako navodi BCG, da svijet ima alate i kapital potrebne za promjene. Od 37 bilijuna dolara potrebnih do 2030. godine, oko 19 bilijuna već je alocirano za obnovljive izvore, ističe BCG čija se kalkulacija temelji na uzorku od 270 energetskih tvrtki.
Vlade i privatni sektor moraju djelovati zajedno kako bi se umanjili troškovi uporabe niskougljičnih tehnologija i stvorio scenarij za premošćivanje financijskog jaza od 18 bilijuna dolara.
Kao dobar primjer navode američki zakon o smanjivanju inflacije koji potiče čiste tehnologije.
Procjenjuje se da samo u Ujedinjenom Kraljevstvu postoji kapacitet od oko 220 gigavata koji bi se mogao aktivirati. Od toga se dvije trećine odnosi na vjetar i ostatak na sunce. U Španjolskoj je ta brojka oko 180 gigavata, a slične situacije imaju mnoge zemlje diljem svijeta.
"Nije riječ o tehničkom izazovu jer znamo koje tehnologije trebamo i one postoje. Stvar je u ubrzanju funkcioniranja sustava", navodi Berns.
.webp){kind=icon}
