U ovoj godini neće biti značajnijeg rasta za građevinski sektor, a na tržištu nekretnina očekuje se blagi pad cijena, ističe se u analizi koju je objavila konzultantska tvrtka BlueRock Consulting.
No valja istaknuti kako, unatoč tržišnoj nesigurnosti i problemima u lancima dobave u posljednje tri godine, građevinski sektor bilježi bolje poslovne rezultate no u 2019. godini.
"Cijena gradnje u Hrvatskoj porasla je 30 do 40 posto u odnosu na 2019. godinu, što je iznad prosjeka Europske unije (EU)", navodi se u analizi.
Postotni rast indeksa cijena gradnje je 33 posto, dok je u EU-u prosjek 20 posto.
"Rast cijena predstavljao je odgovor na povećanje operativnih troškova, od kojih su posebno izdvojeni troškovi rada, materijala i transporta, iako postoji realna mogućnost kako je povećanje cijena rezultat same tržišne potražnje, a ne samo prelijevanja troškova. Primjerice, za isti period indeks nominalnih plaća je rastao 20,8 posto, a indeks cijena građevinskog materijala 11,7 posto", navodi BlueRock Consulting.
Prema trenutačnim očekivanja, tržište je na putu prema relativnoj stagnaciji koja bi brojkom mogla biti izražena s pet posto u plusu ili minusu.
"Rast cijena gradnje negativno utječe na pokretanje investicijskih projekata u velikom broju industrija, odnosno pruža lošije rezultate studije isplativosti, pogotovo u uvjetima povećanih troškova financiranja. Zbog toga porast cijena gradnje i tendencija nastavka rasta cijena može dovesti do značajnih srednjoročnih i dugoročnih izazova na strani potražnje koji se očituju u smanjenom broju projekata", navodi se u analizi.
Značajan dio građevinskog sektora oslanja se na stanogradnju kao glavnu polugu poslovanja, a manje će se fokusirati na infrastrukturne projekte. Primarni fokus gradnje se očekuje u priobalnim županijama poput Istarske, Zadarske i Splitsko-dalmatinske, gdje je u prošloj godini izdan najveći broj građevinskih dozvola.
"Uz usporavanje tržišta na strani potražnje, očekuje se kako neće biti značajnijeg rasta za građevinski sektor u 2023. godini, što je u skladu s predviđanjima dionika. Stagnaciju tržišta će iskoristiti dominantno veliki igrači kako bi se pokušala zadržati apsolutna razina profitabilnosti iz 2022. godine, no uz izazove s obzirom na to da se ne očekuje daljnji rast cijena gradnje, osim ako ne dođe do dodatnih značajnih poremećaja na tržištu", smatraju u konzultantskoj kući BlueRock Consulting.
Ipak, čak 69 posto dionika na tržištu u naredne tri godine očekuje povećanje prihoda veće od pet posto.
Domaćima nepriuštivo
Što se pak tržišta samih nekretnina tiče, BlueRock Consulting u analizi navodi da ključni dionici na hrvatskom tržištu očekuju nastavak rasta cijena uz povećanu ponudu nekretnina, odnosno rast od pet do 20 posto u naredne tri godine s glavnim interesom za novogradnjom i nekretninama na obali.
Ipak, bez obzira na ta očekivanja, trenutačno je vidljiv pad transakcija nekretninama pod utjecajem hlađenja globalnog i europskog tržišta nekretnina, zbog čega se i predviđa blagi pad cijena u ovoj godini.
Dok se u ovoj godini u EU-u očekuje pad cijena nekretnina od pet do 10 posto, na prostoru Središnje i Istočne Europe to je između dva i 10 posto.
Dodatno valja izdvojiti kako je tržište nekretnina u Hrvatskoj vrlo nepovoljno prema većini stanovništva, a vrlo povoljno za vlasnike imovine za najam i sekundarne imovine te ljude koji imaju višu kupovnu moć, što uključuje i strance.
Kako navodi BlueRock Consulting, riječ je o sigurnoj investiciji koja je porezno pogodna i isplativa zbog paušalnog oporezivanja kratkoročnog najma te nepostojanja poreza na imovinu.
Vrijednost transakcija na tržištu nekretnina u Hrvatskoj prošle je godine bila dvostruko veća no 2019. godine, a prosječna cijena kvadrata je 22 posto veća premda ima odstupanja između prijavljene i realizirane cijene zbog visokog postotka gotovinskih transakcija od čak oko 50 posto, što pridonosi sivoj ekonomiji.
Premda Hrvatska ima najveću ponudu stambenih jedinica po stanovniku u EU-u, odnosno 600 stambenih jedinica na tisuću stanovnika, hrvatsko tržište nekretnina je u kategoriji niske priuštivosti za stanovništvo, što je osobina manje zrelih tržišta.
Kako navodi BlueRock Consulting, razlozi su veliki interes stranaca za kupnju nekretnina u Hrvatskoj, kupovanje druge nekretnine od građana s većom kupovnom moći i neadekvatna ponuda nekretnina kad je riječ o kvaliteti i lokaciji.
"Bez značajnijih odluka države, primjerice uvođenjem poreza na imovinu, promjenom paušalnog oporezivanja za kratkoročni najam ili zabranom gotovinskih transakcija, ne očekuju se drastične fluktuacije (cijena) naniže", ističe se u analizi.
U 2021. godini prosječna cijena nekretnina u Hrvatskoj je bila 1.828 eura po četvornom metru, što je bilo manje no u Mađarskoj (2.014 eura/m²), Slovačkoj (2.650 eura/m²), Češkoj (2.755 eura/m²) ili Sloveniji (3.356 eura/m²), pa postoji prostor za dodatni rast, ali je iz trenutačne ekonomske pozicije domaćeg stanovništva neopravdan.
U analizi je vidljivo da 67 posto ispitanika očekuje nastavak rasta cijena u budućnosti, a 75 posto predviđa i rast ponude nekretnina na tržištu.